Sreda, 10.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kad se osuđenici ispovedaju

Crkva u sremskomitrovačkom zatvoru najstariji je hram u zatvorskoj ustanovi na prostorima bivše Jugoslavije, a u nju su dobrodošli zatvorenici svih veroispovesti
Kad se osuđenici ispovedaju
(Илустрација Б. Кнежевић)

U Kazneno-popravnom zavodu u Sremskoj Mitrovici, najvećem na Balkanu, između samica, zatvorskih soba, fabričkih hala... nalazi se i jedan sasvim osoben objekat – kapela Svete Petke. Jedinstvena je po mnogo čemu: najstariji je hram u zatvorskoj ustanovi na prostorima bivše Jugoslavije, u njemu radi jedini katiheta koji je stalno zaposlen u zatvoru, a u nju su dobrodošli svi vernici: pravoslavne, rimokatoličke, grkokatoličke i islamske veroispovesti. 

Pravoslavni katiheta u sremskomitrovačkom zatvoru Branislav Pavkov, za „Politiku” otkriva da se odnedavno u crkvi Svete Petke, ili kako je još nazivaju kapeli, održavaju redovna bogosluženja.

– Kao stalno zaposleni u sremskomitrovačkom zatvoru, osuđenicima sam na raspolaganju svaki dan. Dolazim po njihovom pozivu i sa njima obavljam duhovne razgovore. Istovremeno ih „učim” na koji način da se ispovedaju kada dođu kod duhovnika, kako da se pripreme za pričešće, krštenje... Ono što je, zaista, retkost u zatvorima jeste da se redovno drže bogosluženja kojima prisustvuje sveštenik. Mi smo u tome uspeli. Bogosluženja se obavljaju petkom i uvek je puna kapela – govori Pavkov.

Da li zbog novog života koji su započeli iza zatvorskih ćelija, uticaja zatvorskog katihete ili nekog drugog razloga, sve je više osuđenika koji se odlučuju na krštenje. Upravo ovde, unutar zatvorskih zidina.

– Krštenje, u zavisnosti od broja gostiju, može da bude obavljeno u zatvorskoj crkvi ili sali. U poslednjih četiri-pet godina, nije prošla nedelja, a da se neko od osuđenika nije krstio – otkriva Pavkov.

U sremskomitrovačkom zatvoru veronauka je počela da se uči 2000. godine. Ova zatvorska ustanova prva je, među desetinama na teritoriji Srbije, pokrenula ovakvu vrstu nastave. O veronauci se uči u prostorijama crkve koja je, prema istorijskim spisima, sagrađena 1893. godine.  

– Kapela Svete Petke podignuta je 1893. godine, a nakon dve godine, proširenjem zatvora, uključena je u njegove zidine i to radi vernika ove ustanove. Radovi su trajali do 1904. godine, kada je crkva zvanično završena. Prvobitno je to bila dvooltarna crkva, u kojoj se odvijala pravoslavna i rimokatolička bogosluženja. Pravoslavna bogosluženja vršio je zatvorski duhovnik, otac Makarije, potonji episkop sremski. Godine 1944. srušeni su zvonik i ikonostas, a bez traga je nestalo sve što je činilo crkvu. Sav bogoslužbeni rad je zabranjen, a zatvorska kapela pretvorena je u bioskopsku salu. Sveštenici i crkveni velikodostojnici su dolazili u posetu osuđenicima, ali bez dozvole za bogosluženja, duhovni rad ili versko obrazovanje osuđenika – priča istoriju crkve Branislav Pavkov.

Više od pola veka kasnije, 2000. godine, život crkve među zidinama sremskomitrovačkog zatvora ponovo je pokrenut. Počelo se sa verskom nastavom, a zatvor je dobio svog duhovnika protu Pajića, kojeg je nasledio današnji duhovnik jerej Ljubomir Volarević.

S obzirom na to da, prema Pavkova, osuđenička populacija teži približavanju spoljnom svetu, tj. resocijalizaciji, ali se i sve više okreće veri, javila se potreba za izgradnjom još jedne crkve unutar zatvora. Nova kapela nalazi se u poluotvroenom delu zatvora, a osveštana je krajem prethodnog meseca.

– Nova crkva slavi letnju, a ona unutar zatvora, slaviće jesenju Svetu Petku – otkriva Branislav Pavkov.

Osuđenici, sa kojima smo razgovarali u poluotvorenom delu zatvora, kažu da im otvaranje nove crkve mnogo znači. Okrenuli su se veri, a time, kako kažu, postali su i bolji ljudi.

– S obzirom na to da nismo u svakodnevnom kontaktu sa najbližima, lakše nam je kada se njihova imena pomenu u molitvi sveštenog lica – kaže jedan od osuđenika.


 

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.