Subota, 27.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
57. SOLUN

Grčke filmske budućnosti

Za domaće filmove poseban program nazvan „Festival grčkog filma” u kojem je osiguran i pristup osobama sa invaliditetom
Grčke filmske budućnosti

Solun – Od ukupno 214 filmova, koliko ih se prikazuje na 57. Solunskom festivalu, čak 57 je novije grčke proizvodnje!

Reč je i o dugometražnim i o kratkim filmovima, a svi oni zajedno čine novouvedenu, jedinstvenu programsku celinu zvanu „Festival grčkog filma”. Sa ovim domaćim festivalom u okviru međunarodnog festivala izašlo se u susret potrebama i očekivanjima grčkih filmskih stvaralaca koji su oduvek smatrali da je promocija grčke kinematografije u okviru tradicionalno bogate solunske filmske fešte donekle zanemarena. Sada se može reći da su stvari legle na svoje. Pred publikom i pred međunarodnim filmskim profesionalcima mnoštvo je grčkih filmova sa potpisima starijih i iskusnijih autora, ali i onih koji tek zakoračuju u veliki filmski svet i koji se prilično snažno priključuju talasu novog grčkog filma čiji uspeh na međunarodnom planu odavno nije samo slučajan fenomen.

Od ove godine Sounski festival je ostvario i saradnju sa međunarodnom internet platformom filmskih profesionalaca i tako „umrežio” i veliki broj grčkih stvaralaca. Ujedno je i osigurao pristup osobama sa invaliditetom na projekcijama svih grčkih filmova. Festivalska publika ima priliku da vidi dva grčka filmska klasika („Čudovište Atine” Nikosa Kundurosa i „Imamo samo jedan život” Jorgosa Cavelasa) koji su uz pomoć audio opisa prilagođeni slepim i slabovidim osobama, ali i osobama oštećenog sluha, uz pomoć titlova na grčkom jeziku (uz ova dva titlovano je još 17 grčkih filmova). Akcije za poboljšanje pristupa filmovima za osobe sa invaliditetom Solunski festival sprovodi u saradnji sa Fondacijom Onazis, Onazisovim kulturnim centrom i uz pomoć Pokreta umetnika sa invaliditetom...

Od 28 najnovijih dugometražnih igranih filmova tri su uvrštena i u glavni međunarodni takmičarski program uglavnom debitantskih filmova (prvi ili drugi film autora). Među njima je i film „Trg Amerika”, drugi u karijeri reditelja Janisa Sakaridisa koji se filmom „Divlja patka” pre tri godine prilično snažno pozicionirao na međunarodnoj sceni. „Trg Amerika” je dinamičan film o jednom od atinskih mikrokosmosa, istoimenom trgu kojeg okružuju zgrade u čijim je stanovima iz godine u godinu sve manje Grka, a sve više izbeglica. Od onih iz Albanije koji su prvi stigli, pa iz Rusije, Pakistana i Afrike, do onih najnovijih – iz Sirije.

Sakaridis sa primesama okretnog humora, a kroz neku vrstu dramaturškog triptiha, otkriva sve suprotstavljene snage današnjih humanitarnih izazova. I to kroz priču o komšiluku u kojem su buntovnički tatu-artist Bili, njegov banalni drugar grčki rasista Nakos, što u kasnim tridesetim još uvek živi sa roditeljima, i Tarek, ojađeni sirijski izbeglica sa malom ćerkom kojem će taj američki trg usred Atine razrušiti i ono malo nade što ju je još imao...

Na veoma dobar odjek naišao je i debitantski film „Park” Sofije Eksarhu (inače pobednik programa „Novi reditelji” u San Sebastijanu), prilično originalna priča o odrastanju u svetu koji je imao značajnu prošlost, ali više ne i budućnost. Eksarhuova je svoje maloletne filmske junake smestila u izolovano, razrušeno i napušteno, a nekada najslikanije Olimpijsko selo čiji su jedini stanovnici nekoliko siromašnih radničkih porodica. Dečaci lutaju ovim razrušenim selom, imaju u svojim igrama neke iskrivljene vizije Olimpijskih igara, sukobljavaju se sa lokalnim maloletničkim bandama i izbeglicama, ali i upoznaju ljubav koji će sedamnaestogodišnjeg Dimitrisa odvesti izvan „doma” u turističke predele Atine gde će mu se snovi o budućnosti rasplinuti. Prilično snažan i delikatno rediteljski sproveden film.

Od ove godine Sounski festival je ostvario i saradnju sa međunarodnom internet platformom filmskih profesionalaca i tako „umrežio” i veliki broj grčkih stvaralaca

U međunarodnoj selekciji je i debitantski film „Afterlov” Stergiosa Pashosa, simpatično komična ljubavna drama sa svega dva filmska lika, jednom atinskom vilom i jednim psom. Psahos u centru priče drži tridesetogodišnjeg muzičara Nikosa koji ne može da preboli nedavni raskid sa Sofijom te je zato poziva u vilu prijatelja i zaključava dok ne „raspletu” razloge razlaza. Reditelj junake vodi od bezbrižnosti do duhovitih iako haotičnih igara, gradeći usput i dirljivu i oštru ljubavnu priču između dvoje mladih ljudi koji odbijaju da odrastu.

U okviru „Festivala grčkog filma” kao jedan od najboljih izdvojio se kiparski film „Dečak na mostu” Petrosa Haralambusa („Bekstvo kraljice”, „Glasovi”). Reč je o dobro režiranom, izazovnom filmskom delu sa dvanaestogodišnjim filmskim junakom Sokratom koji će se iznenada naći u središtu istrage o ubistvu koje se dogodilo u naizgled idiličnom kiparskom selu. U prvi plan postepeno izlaze sve mračne tajne jedne porodice koje će promeniti dečakov život iz korena. Mali seoski vragolan otkriće smisao ljubavi, porodične lojalnosti i hrabrosti...

Tajna i misterija čine i okosnicu još jednog grčkog „krimića”, filma „Drugi ja” Sotirisa Tsafuljasa, sa pričom koja se plete oko profesora kriminologije Dimitrisa sa Aspergerovim sindromom, koji pomaže u istrazi pet ubistva počinjenih u Atini 2015. godine. Što je bliži rešenju ubistava to glavni junak zalazi sve dublje na opasne staze grčke svakodnevice u kojem desnica još uvek ima značajno mesto...

U programu „Festival grčkih filmova” našlo se mesta i za 20 kratkih filmova koji su bili prikazivani i nagrađivani na poslednjem festivalu kratkog filma u Drami, kao i za specijalne projekcije filmova Nikosa Panajotopulosa („Ivice noći” iz 1999) i Nikosa Triantafilidisa (dokumentarac „90 godina PAOK-a – Nostalgija za budućnost”)...

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.