Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Migel Abensur gost Beograda

Migel Abensur gost Beograda
Мигел Абенсур јуче у ФКЦ (Фото Фонет)

Migel Abensur, jedan od najpoznatijih političkih teoretičara današnjice, održao je juče, u okviru svoje prve posete Beogradu, predavanje „Kritička politička filozofija i emancipacija” u Francuskom kulturnom centru.

Ovo je bila retka prilika da u Beogradu čujemo jednog od značajnih savremenih teoretičara politike, što je potvrdio i Ivan Vejvoda koji je neposredno pre predavanja predstavio gosta iz Francuske. Vejvoda je predstavio Abensura kao teoretičara koji traga za sadržajem i dinamikom politike, koja stavlja izvorne težnje pojedinca i naroda za slobodom i slobodnim delanjem na scenu društvenih mena.

U svom predavanju, kojem je juče prisustvovao i Žan-Fransoa Teral, ambasador Francuske u Beogradu, Abensur je postavio pitanje o značenju povratka na političku filozofiju i istakao da treba praviti razliku između onoga što je puko vraćanje na jednu akademsku disciplinu i povratka na same „političke stvari”. Da bi se uopšte moglo misliti na političke stvari, nameće se pitanje odnosa između teorije društva i političke filozofije, smatra Abensur. Ako kritička teorija teži katastrofizmu, odnosno povezivanju politike i dominacije, politička filozofija, nasuprot tome, teži katkad da zanemari fenomen dominacije i da politiku pojmi kao prostor u kojem jednaki građani učestvuju u političkoj razmeni. Sledeći, između ostalog, Etjena de la Boesija, Abensur smatra da bi kritička politička filozofija trebalo da uzme u obzir činjenicu da dominacija nastaje u sklopu politike.

Inače, Migel Abensur je počeo univerzitetsku karijeru 1967. godine predavanjima na pariskoj Sorboni, predavao je političku teoriju i filozofiju na poznatom pariskom Institutu za političke studije, na Univerzitetu u Remsu, a zatim dugi niz godina, sve do penzionisanja 2006, bio redovni profesor na Univerzitetu Pariz VII – Žisje. Objavio je više od šezdeset knjiga i bio urednik niza ključnih časopisa tokom sedamdesetih i osamdesetih godina.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.