Subota, 20.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Niske grane visokog obrazovanja

Visokom obrazovanju su neophodne promene. Mimo toga da li smo za predložena rešenja, o kojima je „Politika” prethodnih dana obavestila javnost, činjenica je da sa ovakvim visokim obrazovanjem Srbija ne može u Evropu, niti u svet. Gubimo akademsku utakmicu, bez obzira na uspeh na Šangajskoj i drugim listama, jer pitanje je gde ćemo se naći kada budu objavljene nove. Treba imati u vidu:

– da su nam univerzitet i SANU jedni od najkonzervativnijih segmenata društva i da je teško pomeriti i jedan „kamen” u visokom obrazovanju;

– da imamo hiperprodukciju diskutabilnih doktorata, profesura, naučnih radova;

– da je potrebno promeniti način odlučivanja na nastavno-naučnim većima (neki čak smatraju da je potrebno ukinuti veća);

– da su predmeti usitnjeni, da se studentima izlazi u susret na sve moguće načine kako bi što pre završili studije, čak i po cenu spuštanja granice za budžetski indeks na 48 bodova i kažnjavanja profesora koji drže visoke kriterijume;

– da fakulteti i visoke škole i dalje služe kao socijalni ventil za mlade koji ne mogu ili ne žele da se zaposle posle srednje škole, a upisna politika nema nikakve veze sa potrebama tržišta rada;

– da za tri godine ističe Strategija razvoja obrazovanja Srbije, a da gotovo ništa od predloženih rešenja koje su pisale najumnije glave srpskog obrazovanja, nije sprovedeno u delo;

– da se iza autonomije univerziteta i fakulteta često kriju štetne odluke koje održavaju „status kvo”.

Zato jesam za promene. Jer, vreme je da neko prodrma učmalu akademsku sredinu, oduzme privilegije koje se podrazumevaju, otpiše nepisana pravila po kojima se, recimo, rektor bira u skladu sa tim na koju je grupaciju fakulteta „došao red”, a ne zato što je neko najbolji čovek za to mesto. Vreme je da se napravi prostor za mlade koje nam otima svet, vreme je da se „lupi rampa” na upis na društvene fakultete, vreme je da izbor profesora ne zavisi od borbe klanova na fakultetu, vreme je da zadržimo dobre profesore, prepoznatljive u svetu, bez obzira na to da li imaju 70 ili 80 godina, vreme je da besplatan indeks vredi 60 bodova kako je to zacrtano još 2005. godine, a nikad sprovedeno u delo…

Ono sa čim se ne slažem, jeste što se nova zakonska rešenja kriju od javnosti, što u izradi nacrta učestvuju ljudi čija se imena ne znaju, što se preskaču oni koji imaju šta da kažu, što se ne ide tempom i sa rešenjima koje je predvidela strategija koju je usvojila vlada.

Posao ministra Mladena Šarčevića nije lak. Da podiže prašinu – podiže. I ne treba da se pravda zbog toga i menja odluke, bez obzira na to što su u javnost „procureli” nacrti zakona sa čijim rešenjima se deo javnosti ne slaže. Da sam na njegovom mestu, bila bih još radikalnija, jer stvarno više nemamo vremena za gubljenje. Neke stvari je potrebno „preseći” i promeniti – odmah. Zbog svih nas.

Komentari59
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Nebojša Cvetković
Postoje rešenja za sve probleme, ali za ona radikalna niko nema snage i mnogi se plaše da ne izgube svoje pozicije. 1. Privatizovati sva javna preduzeća i onda nikome se ne bi isplatilo da kupi diplomu ili upiše loš fakultet, jer nema gde da se zaposli, a u privatnom sektoru se traži rad i znanje. 2. Privatizovati sve fakultete. Onda bi na fakultetima radili ljudi iza čijih doktorskih diploma stoji rad, stručnost i znanje. 3. Studiranje mora da se plaća. Onda ne bi studirali oni koji jedva završe srednju školu. 4. Otvoriti privatne institute gde bi naj bolji studenti istrživali , razvijali nove tehnologije, doktorirali na nečemu što ima praktičnu primenu i od koristi je za širu društvenu zajednicu. 5. Reforma srednješkolskog obrazovanja sa privatizacijom stručnih škola.
Miloss
Gospodjica Gucijan predlaze ili pise delom o kontradiktornim stvarima. Sa jedne strane istice autonomiju univerziteta, sa druge strane razmislja o ukidanju nastavnih veca. I o rektorima koji se ne biraju po fakultetskom kljucu, a taj kljuc je problem jedino ako rektor ne treba kao u zemljama gde postoji akademija da bude proforme. Prave reforme pocinju iskljucivo promenom mikroosnove. Nenormalno je da kad nas asistenti ucestvuju u radu veca, kao sto je i nenormalno da potpuno iste zadatke u nastavi i istrazivanju imaju tzv docenti, vanredni i redovni profesori. - Nasa akademska zajednica ocito nije u stanju da odrzi pojam univerziteta. Lose je i prepisivati tudja resenja, ali izvesno je da je kod nas pojam univerziteta urusen i da je vracena "velika skola" od kada su osnovna univerzitetska pitanja prepustena sadasnjim generacijama profesora.
Ratomir
Tuzilastvo bi trebalo da se pozabavi radom Ministarstva prosvete kada je rec o plagijatima doktorata i izborima u zvanja. Ministar uporno glumi gljivu i ne zaustavlja sumnjive izbore. I dok ovo citamo odvijaju se takvi izbori u Ministarstvu. Ministar Sarcevic nije zaustavio ni jedan izbor i pored indicija da je rec o fals tezama. Zato mora krivicno da odgovara jer je bio duzan da zaustavi sumnjive postupke.
dasa
Celo obrazovanje je u haosu.Deca ne uče a prvo što nauče od prosvetnih radnika je kako da štrajkuju i rade čas od 30 minuta.
Naučni saradnik
Za gospodju Emu - raspitajte se malo pre nego sto izreknete pausalne ocene. Pazjivo pratim rad gospodje Gucijan i znam da jako dugo i argumentovano pise u Politici o temama od osnovne skole do univerziteta. I za Vasu informaciju, nema osobe na institutima, a posebno drustvenim, koje joj nisu zahvalne na pomoci oko obaranja konkursa za naucnoistrazivacke projekte. Sve najbolje Sandra, nemojte da Vas obeshrabre kritike i samo napred! Ima nas i onih koji znaju da citaju izmedu redova...

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.