Četvrtak, 11.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
POGLEDI

(Post)izborni bunt

Kultura individualizacije uticala je na to da se nezadovoljstvo utapanjem u sumarnu izbornu statistiku ispoljava i javnim protestom protiv glasanja nekih drugih

Jedna od bitnijih karakteristika savremene mlade populacije jeste kultura izrazitog individualizma. Marketing i nosioci realizacije potrošačkog društva uveliko ,,igraju na kartu“ kulta individue i njene potrebe za zadovoljenjem svih, pa i lažnih, odnosno kreiranih, potreba. Magovi konzumerizma oslanjaju se na želju potrošača za isticanjem, kako u realnom životu, tako i na društvenim mrežama (verovatno tu još izraženije u odnosu na konkretan društveni prostor). Kada se govori o uzrocima pada nataliteta u zapadnim zemljama, kao jedan od faktora navodi se i kultura individualizacije koja koči ulazak u trajnije partnerske i porodične odnose. S druge strane, proces individualizacije doveo je i do sve veće informisanosti o sopstvenim (građanskim i drugim) pravima i slobodama. Na političkom nivou jedna od implikacija pomenutog procesa može biti i nepristajanje na ,,igru velikih brojeva“, tj. potreba da se, ma kakvi izborni rezultati bili, javno pokaže stav da: ,,To nije MOJ izbor”.

Asistentkinja na Odeljenju za sociologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu

CEO TEKST SAMO U ŠTAMPANOM I DIGITALNOM IZDANjU

Komentari13
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Mitar Mitrovic
Jedva čekam odgovor iako ga znam :)
Milan Savic
Pitanje Pitanje za 'Trifuna' ('deda Trifuna'(?)): mislite li da u maloj, siromasnoj drzavi, zavisnoj od MMF i slicnih institucija moze da bude na vlasti neko ko nije po volji onih koje tacno nazivate neformalnim globalnim centrima moci? Pozdrav!
Угљеша
Očajna logika. Ako tako posmatramo, Janković nije osvojio 15%, već 7.5%, a ostale kandidate je suvišno komentarisati. Odakle vama ideja da procenjujete volju onih koji nisu ni glasali. Vi sada pretpostavljate da oni koji su ostali kod kuće i nisu glasali, da su protiv Vučića. Na osnovu čega?
Milan M. Mišković, sociolog
Demokratiju je potrebno produbiti uspostavljanjem ravnoteže između države, tržišta i građanskog društva u koje spadaju i porodica i druge ne-ekonomske institucije. Produbljivanje demokratije mnogo zavisi od stvaranja snažne građanske kulture, koja uključuje i demokratiju emocija. U građanskom društvu kao areni, moraju se razvijati demokratska shvatanja, uključujući i toleranciju. U sastavu ove jednačine su i mediji. Međutim, problem je u tome što privlačnost demokratije opada i u zemljama gde je najbolje uspostavljena, zato što ekološki rizici, kolebanja u globalnoj ekonomiji i globalne tehnološke promene prevazilaze granice nacionalnih država. Usled toga, današnja demokratija mora postati i transnacionalna. Iz teorijskog ugla posmatrano, demokratija u eri globalizacije može biti uspešna samo ako se kao proces odvija iznad – kao i ispod - nivoa države. Problem razvoja demokratije je kompleksan.
Vladislav Marjanovic
A sta bese sa onim pojmovima "demokratski centralizam" i "kvorum"? Socijalisticka demokratija iz (ipak) dobrih starih dana ih je poznavala i cak primenjivala, ali ih je zapadna odavno zaboravila. Zato se danas pri izracunavanju izbornih rezultata broj uzdrzanih ili neizaslih na izbore ne uzima u obzir prilikom utvrdjivanja pobednika odn. pobedjenog. Uostalom, posto vec zivimo u postmodernom drustvu, zasto u njemu ne bi postojala i postdemokratija? Odatle pa do povratka u autoritarizam pa i u totalitarizam treba napraviti samo jedan korak. Apsurdno? Ne, postapsurdno!
Milojko
Sjajno, bas me zanima dal bi nam dozvolili da odemo u tu postdemokratiju? Sta ako "svecki" panduri nadju da je ta postdemokratija u direktnoj suprotnosti sa interesom "svecke" vladajuce elite te kao takva se proglasi za jeres?

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.