Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Trg od ćirilice

 Trg od ćirilice
Поводом прославе јубилеја – деветсто годишњице од рођења Светог Симеона Немање, „Светигора“ је објавила едицију „Немањички манастири“ у 10 књига

Podgorica – Jedinstvena kulturna manifestacija „Trg od ćirilice” u Herceg Novom, u trajanju od mesec dana, i ovu godine počeće sutra na Trgu Belavista, pored crkve Svetog arhangela Mihaila.

Manifestacija će početi otvaranjem sajma – izložbom knjiga uglednih izdavača, a u okviru galerije Freska biće izložene slike, ikone, manastirsko rukodelje i drugi umetnički predmeti.

 

Kako nam je rekao protojerej-stavrofor Radomir Nikčević, tokom trideset dana na Trgu od ćirilice biće „brojne promocije knjiga uglednih srpskih pisaca sa svesrpskog jezičkog prostora, gostovanje crkvenih i drugih horova, predavanja, dečji programi, promocije časopisa i druge periodike”.

Prema programu, manifestacija će biti u znaku velike Izdavačko-informativne ustanove „Svetigora” Mitropolije crnogorsko-primorske.

„Tokom više od četvrt veka postojanja i plodotvorne misionarske delatnosti, objavljeno je preko 650 naslova ćiriličnih knjiga duhovnog, istorijskog i umetničkog sadržaja. Ovaj izdavač je objavio sabrana dela Petra Prvog Petrovića Njegoša, Petra Drugog Petrovića Njegoša i kralja Nikole (u ovom izdanju dela kralja Nikole prvi put je objavljen njegov kratki roman `Despa` o Jeleni Balšić, ćerki kneza Lazara). Povodom proslave 200-godišnjice Njegoševog rođenja objavila je dve knjige `Njegoš kao vladar` Lazara Tomanovića i `Savremenici o Njegošu`”, kaže za naše novine direktor „Svetigore” Radomir Nikčević.

On dodaje da je zajedno sa RTS-om, u 120.000 primeraka štampana i monografija „Sveti Sava – princ i prosvetitelj”, za 1.750 škola na teritoriji Srbije poklonjeno je oko 5.200 knjiga.

„Povodom proslave jubileja – devetsto godišnjice od rođenja Svetog Simeona Nemanje, ’Svetigora’ je objavila ediciju ’Nemanjićki manastiri’ u 10 knjiga. Objavljene su i moderno dizajnirane monografije Studenice, Hilandara, Žiče, Mileševe, Morače, Sopoćana, Banjske, Gračanice, Dečana i Svetih arhanđela kod Prizrena, manastira koji su bili najvažnije škole pismenosti i kulture, riznice knjiga, rukopisa, povelja i najraznovrsnijih svešteno-umetničkih predmeta”, dodaje Nikčević.

„Svetigorino” rusko i englesko izdanje višetomnog „Ljetopisa novog kosovskog stradanja” Njegovog preosveštenstva mitropolita crnogorsko-primorskog dr Amfilohija (Radovića) jedno je od izdanja koje je posebno zainteresovalo međunarodnu javnost, a „Svetigora” se ponosi i nizom kapitalnih izdanja „Oktoih” i monografije Cetinjskog manastira, sabornih hramova u Podgorici i Baru i „Spomenica” izdata povodom trideset godina arhijerejske i dvadeset pet godina mitropolitske službe njegovog visokopreosveštenstva, arhiepiskopa cetinjskog Amfilohija.

„U susret 800-godišnjici od uspostavljanja autokefalije Srpske pravoslavne crkve, tada Arhiepiskopije srpske, objavljena je vrhunski dizajnirana edicija `Sveti Nemanjići` u osam knjiga posvećenim ponaosob Svetome Simeonu, Savi, Svetim kraljevima Stefanu Prvovenčanom, Vladislavu, Dragutinu, Milutinu i Stefanu Dečanskom te blagovernim carevima Dušanu Silnom, Svetom Urošu Nejakom”, podseća Nikčević.

Na Trgu će ove godine, kako je dogovoreno, govoriti: dr Zorica Nikitović, Budimir Dubak, Želidrag Nikčević, Ljiljana Hajbanović Đurović, Slobodan Bajić, dr Jelica Stojanović, dr Miloš Kovačević, profesori Veselin Matović i Vesna Todorović, Radovan Damjanović, dr Goran Komar, Nebojša Rašo, Vasko Kostić, Matija Bećković, Rajko Petrov Nogo, mr Vesna Moravić Balkanski, Matej Arsenijević, episkop Joakim Jovčevski, dr Bora Ristić, dr Mitra Reljić, Pavle Brajović, Radomir Uljarević, dr Drago Šerović, Veljko Pestović, Đorđe Ćapin, prof. Vasko Kostić, Nikola Malović, Dušan Babić, Ivan Negrišorac, Labud Dragić, Dragan Lakićević...

Trg od ćirilice biće zatvoren dodelom književne nagrade „Pečat Hercega Šćepana” s velikim pesničkim bdenijem pisaca – članova Udruženja književnika Crne Gore.

Komentari8
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Милосав
"""Обрад Липовац. Тим именима Ви ни воду не можете да носите. Па Ви сте за њих чули са сокоћала!, мада верујем да сте чули за Матију Бећковића. Држите се и даље читанке Петра Гудеља. И тако.
milan ćurić
@Obrad Lipovac, da ste dobro pročitali imena koji će govoriti na ovoj značajnoj manifestaciji nazvanoj Trg od ćirilice", videli bi da se među gostima koji će dati svoj prilog nalaze dva ili tri sveštena lica, a svi ostali su poznati iz svojih oblasti delovanja , istorije, kulture, književnosti, svi zajedno borci za očuvanje ćirilice. Zato vas pitam gde ste videli sve te, kako rekoste crnomantijaše, a vaš komentar doživljavam kao uvredu celog skupa uglednih i priznatih učesnika te kulturne manifestacije. Znamo otkud duvaju vetrovi koji napadaju ćirilicu i žele je oterati sa ovih prostora, ali im taj naum neće proći.
Obrad Lipovac
Milane, koja imena? Labud Dragić za koga su Crnogorci kukavičja pilad, sveštenici SPC za koje su Crnogorci komunistička kopilad, Matija Bećković za koga su Crnogorci narod koji ne zna ko je, Goran Komar, Crnogorci nastaju brisanjem srpskog identiteta, Veselin Matović, crnogorski udžbenici puni falsifikata i fašisoidnih poruka, Ivan Negrištorac, crnogorski režim bi da menja sve svoje pretke ... Da ne gubimo vreme, ovo sam pokupio sa neta za 2 minuta. I svi oni koji su izjavama uvredili 200 - 250 hiljada ljudi koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, uživaće gostoprimstvo istih tih Crnogoraca. Šta bismo mi ovde radili da nam dolazi neko ko za nas kaže da smo kukavičja pilad, komunistička kopilad ili da ne znamo ko smo?
Sasa Trajkovic
Nacionalni neprijatelj novopecenig Montenegrina jer se i sami ne identifikuju sa Crno Gorcima je CIRILICA. Herceg Novi nije samo najpopularnije letovaliste Srba vec grad u kome se Srbi osecaju kao kod kuce. Pozdravljam ovu manifestaciju u nadi da nase komsije na svom putu u EU nece zaboraviti svoje korene.
Obrad Lipovac
@Dragane, svako ima pravo na svoj stav prema životu. Ja lično mislim da su ljudi koji mnogo polažu na nacionalnost i religioznost prazni i glupi. Nezamislivo mi je da mi u životu bude važno to što sam Srbin. A religija? Posebno hrišćanstvo. Ne postoji ni jedan jedini dokaz da je Isus postojao izuzev u jevanđeljima koja su pisana krajem II veka AC. Religija koja u svom epicentru, Vatikanu, ima specilano odeljenje popova koji rade na usklađivanju nelogičnosti iz biblije. Dragane? Inače, biti Beograđanin, čuti 20 jezika i videti 20 pisama, živeti u 2 strane države ne znači ništa ako čovek nema sposobnost elementarnog rezonovanja. Vera u boga je jedno a ceremonilana religioznost nešto sasvim drugo, najčešće smešno i glupo. Najmanje mi smetaju muslimani, oni bar za svog verskog idola ne kažu da je bio božiji sin nego prorok. Oni sebe mnogo manje lažu nego što sebe lažu hrišćani.
Драган
@Obrad Lipovac Нажалост, Ваш коментар је пун неосноване нетрпељивости према светски признатој верској заједници- "монах" је правилан израз у свим религијама-и ћирилици, међународно признатом писму које користи преко 200 000 000 грађана света (укључујући и нације исламске и будистичке вероисповести). Не дозволите да Вас мржња или самомржња затворе пред светским религијама и културама; српска култура је једна од њих. Скроз је у реду бити самоуверени атеиста или модерниста, али писањем оваквих глупости " Ako su Srbima potrebni crnomantijaši da bi se negde osećali kao kod kuće, onda bolje da sedimo u Šumadiji." само показујете своју немоћ да прихватите постојање неистомишљеника и другачијих од Вас. Лично, Београђанин сам, светски путник који је живео у две стране државе, чуо и видео преко 20 страних језика и писама; не мрзим их што су другачији, волим ћирилицу и поштујем Српску Православну Цркву.
Prikaži još odgovora
Д. Збиљић
Кад би бар и у Београду био један Трг од ћирилице у српском језику! Одмах би се јавили неки Срби да траже "равноправност писама". А кад је готово све на хрватској абецеди у улицама Београда, мало ко тражи "равноправност" за српско писмо у језику Срба.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.