Zaokreti na Vardaru
Kada je početkom protekle nedelje odjeknula vest da je Beograd povukao sve zaposlene u ambasadi u Skoplju na konsultacije, odmah je otvorena i polemika o tome koliko je ovakav potez iznenadan i zbog čega se tako nešto dogodilo. Govorilo se da će biti narušeni odnosi dve zemlje, ali je ubrzo postalo jasno da je potez Srbije zapravo poruka vladi Zorana Zaeva koliko bi bila štetna odluka Makedonije da podrži eventualni novi zahtev Prištine za prijem u Unesko.
Uz sve to, najviši predstavnici Beograda ukazali su na obaveštajne operacije protiv srpskih diplomata u Skoplju.
„Naši nadležni organi su ustanovili i pružili nam dokaze i saznanja o veoma ofanzivnom delovanju protiv organa i institucija Srbije”, izjavio je predsednik Aleksandar Vučić, dodajući da u tome ima „mešanja i nekih drugih sila”, a na pitanje novinara da li je reč o Rusiji odgovorio je da nije mislio na Moskvu.
Predsednik je rekao i da je cilj da se zaštite interesi Srbije ali i prijateljstvo s Makedonijom. A čini se da je ono protekle sedmice bilo na najvećem testu otkad je u Sobranju formirana koaliciona većina SDSM i predstavnika albanskih partija. Bez obzira na to što je predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić ukazala da joj je Zoran Zaev još na zapadnobalkanskom samitu u Trstu, sredinom jula, rekao da će se uzdržati od glasanja za prijem Kosova u Unesko, iz Skoplja je pre nekoliko dana stigla drugačija poruka, da će se Makedonija po ovom pitanju voditi stavovima većine država članica EU, da „razvija prijateljske odnose sa svim susednim zemljama”, kao i da vodi politiku „nemešanja u sporne stvari drugih država”.
Na takav stav Makedonije prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić ukazao je da u tome nema ničeg čudnog, ali je citirao reči nemačke kancelarke Angele Merkel, ukazujući da se „to ne radi prijateljima”. Šef srpske diplomatije poručio je i da bi Srbija mogla da preispita svoj stav o priznanju imena Republike Makedonije. Taj naziv, kojem se oštro protivi Grčka, nije priznat u gotovo polovini zemalja EU, među kojima su i tako uticajne države poput Francuske, Nemačke i Italije, gde se još koristi skraćenica BJRM.
Osim pitanja Uneska i nepriznatog Kosova, pažnju javnosti prethodnih dana privukle su i poruke o obaveštajnom radu protiv predstavnika Srbije. Bez obzira na to što su Zaev i šef diplomatije u njegovoj vladi Nikola Dimitrov negirali da su srpski zvaničnici bili pod prismotrom Skoplja, makedonski portal na engleskom jeziku „Minariport” preneo je da je u aferu prisluškivanja direktno uključen američki ambasador Džes Bejli, koji je svojevremeno morao da napusti Tursku zbog organizovanja neuspelog udara protiv Tajipa Redžepa Erdogana. Autorka članka Marija Nikolovska piše da za CIA pad Makedonije nije dovoljan i da mora da padne i Srbija, kako bi SAD kompletirale vlasništvo nad Balkanom.
Da bi zahlađenje u odnosima Beograda i Skoplja ipak moglo da bude prevaziđeno nagovestio je telefonski razgovor Aleksandra Vučića i Zorana Zaeva. Mediji su preneli da je postignuta saglasnost u pet tačaka. Nakon toga ambasadorka Makedonije Vera Jovanovski Tipko sastala se s predsednikom Srbije. Takođe, ponovo je počela s radom diplomatska misija naše zemlje u Skoplju, a u Nišu su se sastali ministri spoljnih poslova Ivica Dačić i Nikola Dimitrov.
Posle svega ponovo se oglasila Ana Brnabić koja je izjavila da joj je juče, na marginama samita premijera Zapadnog Balkana u Draču, Zoran Zaev rekao da će Skoplje ipak ostati neutralno ako se bude glasalo za ulazak Kosova u Unesko, što je nagoveštaj novog zaokreta na Vardaru u svega nekoliko dana. Makedonski premijer iz Drača je poručio da je na krizu stavljena tačka, a Brnabićeva ga je pozvala da poseti Srbiju u novembru.
Prethodno je predsedavajući Komiteta za spoljne poslove Evropskog parlamenta i izvestilac EP za Srbiju Dejvid Makalister, koji je u četvrtak i petak boravio u Beogradu, izjavio je da je iznenađen zbog spora Srbije i Makedonije ali i da ga „raduje to što su dve zemlje pronašle izlaz diplomatskim putem”. Upitan šta je bilo objašnjenje Ivice Dačića, Makalister je rekao da ne može da iznese detalje zato što je to bio „poverljiv razgovor”.
Izvestilac EP u Srbiji se sastao s najvišim zvaničnicima, a posle njegovog razgovora s predsednikom Vučićem saopšteno je da su među temama na stolu bili odnosi u regionu i dijalog o Kosovu i Metohiji. Makalister je izjavio da su odnosi Beograda i Prištine „vrlo kompleksni i komplikovani”. „Spor između Kosova i Srbije, po mom mišljenju, može biti rešen samo kroz permanentni dijalog. Zato mi je veoma drago da je predsednik Vučić pokrenuo novu inicijativu za započinjanje diskusije u Srbiji, kako bi budući odnos između Beograda i Prištine, Srbije i Kosova, mogao biti definisan”, naveo je izvestilac EP.
Makalisterov dolazak u Beograd inače je dugo najavljivan budući da je deo njegove posete bio i sastanak sa šefovima opozicionih stranaka. Vođena je debata o tome ko će prisustvovati ovom sastanku i može li ovaj visoki zvaničnik Brisela da utiša razmirice u proevropskoj opoziciji. S njim su u četvrtak razgovarali Dragan Šutanovac, Čedomir Jovanović, Saša Radulović i Boris Tadić, dok Saša Janković i Vuk Jeremić nisu prisustvovali, a Zoran Živković nije ni dobio poziv. Izvestilac EP sreo se u Skupštini i s predsednikom Odbora za evropske integracije Nenadom Čankom, inače čelnikom LSV-a.
Vučić je povodom kritike dela opozicionih lidera na sastanku s Makalisterom na račun srpske ekonomije izjavio da veruje da je izvestilac EP posle tog sastanka bio u odličnom raspoloženju, jer bolje od njih zna kakvo je stanje ekonomije Srbije.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


