Ponedeljak, 08.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Živaljević: Prpa je sa čitulje prepoznala ubicu Ćuruvije

Živaljević: Prpa je sa čitulje prepoznala ubicu Ćuruvije
Увиђај после убиства Славка Ћурувије 11. априла 1999. године (Принтскрин РТС)

Goran Živaljević, bivši zamenik direktora BIA od 2003. do 2004. godine, i Dragan Stojčev, nekadašnji šef Odeljenja za analitiku beogradskog CRDB-a, izjavili su pred Specijalnim sudom da nemaju nikakva saznanja o naručiocima i počiniocima ubistva Slavka Ćuruvija, sem posrednih. Živaljević je rekao da je tokom akcije „Sablja” od načelnika UBPOK-a Bore Banjca saznao da je policija načinila pomak u istrazi tog zločina.

– Sećam se da mi je Banjac rekao da je Branka Prpa sa neke čitulje prepoznala izvršioca ubistva i da je rekla da je to Luka Pejović – kazao je Živaljević, objašnjavajući da je za policiju to bila kvalitetna informacija, ali da je bilo potrebno još istraživati.

On je dodao da je Ćuruvija praćen zbog nekog obaveštajno interesantnog kontakta, kao i da su i pre 2003. godine svi pripadnici Devetog odeljenja CRDB-a koji su ga pratili dali iskaze. Pojasnio je da on nikada nije bio angažovan ni za praćenje, niti za prisluškivanje Ćuruvije.

Izjavio je da je njegova supruga, u to vreme takođe službenica CRDB-a, bila zadužena da sluša razgovore preko telefona u Ćuruvijinom stanu, u noći posle ubistva, o čemu je svedočila ranije na suđenju. Živaljević je takođe posvedočio da odnos između načelnika CRDB-a Milana Radonjića i njegovog zamenika Stevana Nikčevića nije bio dobar. Stojčev je kazao da je u vreme ubistva Ćuruvije bio šef odseka koji se bavio zapadnim obaveštajnim službama.

– Načelnik centra Radonjić me je pozvao da dođem sa dosijeom o Ćuruviji. Odbio sam da ga ostavim bez reversa. Tu su bili izveštaji o prisluškivanim razgovorima i neke stare provere – rekao je ovaj svedok.

On je precizirao da Radonjić od njega nije tražio nikakve korekcije u dosijeu „Ćuran” i da su operativci CRDB-a tokom bombardovanja svu analitiku prebacili na tajnu lokaciju kako ne bi bila uništena, ističući da je kasnije sve vraćeno. DB je, prema njegovim rečima, dokumentaciju izmeštao i posle petooktobarskih promena iz zgrade u Ulici kneza Miloša na Institut za bezbednost na Banjici, tvrdeći da je i posle toga sva arhiva vraćena. 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.