Odeljenje bez devojčica
Kako se montiraju, demontiraju i održavaju solarni paneli, na koji način je moguće sunčevu energiju koristiti za zagrevanje vode, vetar, plimu i oseku za proizvodnju struje, a pšenicu, uljanu repicu i kukuruz preraditi u gorivo za kretanje automobila? Odgovori na ova pitanja samo su deo gradiva o zanimanjima budućnosti, koje od 1. septembra savladavaju đaci novoformiranog dualnog odeljenja u ETŠ „Zemun”.
Zahvaljujući njima ova beogradska škola je, uz Srednju tehničku školu „Mihajlo Pupin” iz Kule, postala jedina obrazovna ustanova u Srbiji u kojoj se prvi put školuju elektrotehničari obnovljivih izvora energije. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja formiralo je novi obrazovni smer na inicijativu privrednika koji su shvatili da našoj zemlji fale stručnjaci već u srednjoškolskim klupama specijalizovani za projektovanje, pravljenje i staranje o uređajima koji omogućavaju proizvodnju prirodnih, obnovljivih izvora energije, koji će kad-tad potisnuti naftu, ugalj i zemni gas.
Zavirili smo u ovo posebno odeljenje zemunske stručne škole, a iza vrata klasično opremljenog kabineta dočekao nas osmeh 31 stidljivog dečaka. Ne čudi onda što u razredu bez ijedne devojčice najviše pričaju o automobilima i interesuju se pomoću kojih obnovljivih izvora energije će u budućnosti oni da se kreću.
– U prvoj godini đaci imaju samo jedan usko stručan predmet, potrošači i izvori energije, i nemaju praksu, odnosno dualnu nastavu. Ona se uvodi od druge godine, kada će imati četiri praktična časa, dok je od treće godine planirano da ceo jedan dan, odnosno šest časova provode u hidroelektrani ili nekom drugom preduzeću. Naši učenici su veoma nestrpljivi i stalno zapitkuju kada će da uče o vetroparkovima, pretvaranju sunčeve u toplotnu energiju i vozilima koja se kreću pomoću goriva nastalih od kukuruza, odnosno takozvane biomase. Roditelji su možda i nestrpljiviji pa nas stalno zapitkuju kada će i gde da im počne dualna nastava i na koje stručne ekskurzije ćemo da ih vodimo – objašnjava Civija Jelenković, razredni starešina i profesor elektrogrupe predmeta, i dodaje da su đaci najpažljiviji kada im na video-bimu priredi prezentacije vetrogeneratora i „utrobe” elektrana, ili prikaže kineske plutajuće solarne kolektore koji prekrivaju ogromne površine okeana.
Ovaj obrazovni profil formiran je tako da su svi predmeti, koliko je moguće, prilagođeni obnovljivim izvorima energije i oblastima koje su u vezi sa njima.
– Časovi engleskog jezika, na primer, usko su specijalizovani. Pored nekoliko lekcija o opštim stvarima iz života, ostale sadrže stručne izraze na engleskom jeziku koji će im značiti u budućem poslu i odnose se obnovljive energetske izvore. Naši đaci uče kako se projektuju solarni paneli i vetroparkovi, ali i ko proizvodi najbolje delove za njih i kako da procene najbolji odnos kvaliteta i cene tih delova. To je ono za šta će ovi đaci biti stručni, pored sastavljanja, rastavljanja i održavanja tih sistema i to su stvari za koje ih usmeravamo čak i na časovima engleskog jezika – slikovito je objasnila Mirjana Đurišić, profesor elektrogrupe predmeta i članica petočlanog tima koje je Ministarstvo prosvete ovlastilo da postojeći plan i program prilagodi novoformiranom srednjoškolskom profilu.
Podatak da je ovo zanimanje budućnosti, bio je glavni razlog koji je Novobeograđanina Marka Jovanovića opredelilo da se školuje za elektrotehničara obnovljivih izvora energije.
– Mislim da je pored školovanja u sferi informacionih tehnologija ovo nešto što bi moglo da mi obezbedi siguran posao, pa sam se opredelio za ovaj smer, jer me IT baš i ne zanima. Nameravam da upišem fakultet koji neće biti usko stručno povezan za obnovljive izvore energije. Ali mislim da je dobro da za svaki slučaj imam i ovo zvanje koje će biti jako cenjeno u budućnosti, jer nikada se ne zna šta ona nosi – istakao je Marko i dodao da nestrpljivo iščekuje kada će učiti o biomasi i solarnoj energiji.
Njegov školski drugar Vasilije Stojanović priželjkuje da ovo posebno odeljenje pokrene Srbiju da postane prva zemlja u jugoistočnoj Evropi koja će obnovljive izvore energije koristiti kao glavno gorivo.
– Nadam se da će naše znanje pomoći zemlji da u budućnosti ne zavisi od tuđih naftovoda i energetskih koridora. Srbija ima odličnu energiju vetra i košave, koja je neverovatan obnovljivi izvor energije, zato smatram da bi uskoro trebalo da imamo i svoje vetrenjače – ističe Vasilije i dodaje da će i nastavak njegovog školovanja biti uskostručno povezan sa ovom oblašću.
Njegov drug Milan Dijamatović dodaje da se za ovaj obrazovni smer opredelio jer je u vezi sa energijom koja ne zagađuje zemlju, a jednako je korisna kao nafta, na primer.
Dobijaju poseban kabinet i solarni panel
Đurađ Banjac, direktor škole, najavljuje da će već narednih dana kontaktirati sa predstavnicima preduzeća u kojima bi đaci od drugog razreda trebalo da imaju i praktični deo nastave.
– U skladu sa smernicama Ministarstva prosvete, za ove učenike biće napravljen poseban kabinet, koji se sada uređuje spolja. Od proleća ćemo da im nabavimo odgovarajuće mašine, kao i solarni panel koji će škola da koristi. Očekujemo podršku Saveta roditelja, lokalne samouprave i Ministarstva rudarstva i energetike – istakao je Banjac i dodao da je za formiranje ovog smera najzaslužniji profesor Marijan Ivanov, iz STŠ „Mihajlo Pupin” iz Kule.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


