Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
IZ NAŠE PROŠLOSTI

Pre 140 godina Turci napustili Srbiju

U Nišu i na jugu naše zemlje obeležava se dolazak slobode posle četiri i po veka pod turskom okupacijom i oslobođenje Srbije početkom 1878. godine
Pre 140 godina Turci napustili Srbiju
Борбе за ослобођење Ниша започеле су 13. децембра 1877. године

Niš – Brojnim manifestacijama u Nišu i celoj južnoj Srbiji ovog januara obeležava se 140 godina od oslobođenja od turskog ropstva, kada se posle četiri i po veka srpska zastava prvi put zavijorila na Stambol kapiji niške Gradske tvrđave.

Na bedeme tvrđave zastavu je 11. januara 1878. godine postavio Nišlija Todor Stanković, pripadnik Tajnog komiteta niških zaverenika i član organizacije za oslobođenje grada. Time je označeno da je srpska vojska ušla u grad.

Niš je oslobođen od Turaka u Srpsko-turskom ratu, posle čega je poražena turska vojska napustila i celo područje juga Srbije. Posle toga više nijednog turskog vojnika nije bilo na srpskoj teritoriji.

Borbe za oslobođenje Niša i srpskog juga, koji je još uvek bio pod turskim ropstvom (teritorija na severu od Save i Dunava sve do Aleksinca na jugu, bila je davno pre toga oslobođena i Srbija je već imala status kneževine) započele su 13. decembra 1877. godine, kada je Turskoj objavljen rat.

Borbe su vođene na širokom području oko okupiranog područja Srbije – od padina Kopaonika do obronaka Stare planine, a na frontu su bila tri korpusa Srpske vojske – Moravski, Timočki i Šumadijski.

Posle danonoćnih borbi u predvečerje 10. januara 1878. godine turska vojska je zbog velikih gubitaka u ljudstvu zatražila primirje, što je Komanda Srpske vojske, koju je u borbama za oslobođenje predvodio đeneralštabni pukovnik Milojko Lešjanin, odbila. U zoru 11. januara oslobodioci su trijumfalno ušli u Niš, nakon čega su komandant Niša Halil-paša i njegov zamenik Rašid-paša potpisali kapitulaciju.

U niškoj tvrđavi 11. januara 1878. godine zaplenjena je turska telegrafska stanica odakle je telegrafista Vasilije Paskaljević, Jermenin po narodnosti, uz pomoć jednog turskog čauša uspostavio telegrafsku vezu između Niša i Aleksinca, tako da je knez Milan Obrenović istoga dana obavešten da je Niš konačno oslobođen.

Četiri dana kasnije, 15. januara 1878. godine, Milan Obrenović je na belom konju i u pratnji svoje svite trijumfalno ušao u Niš, gde su ga svečano dočekali stanovnici oslobođenog grada i vojnici oslobodioci. Toga dana u Nišu se zaorila pesma „Oj, ti Nišu, beli Nišu, u teb’ više paše nema”.

U borbama za oslobođenje Niša je, prema istorijskim dokumentima, poginulo 120 srpskih vojnika, a njih 790 je ranjeno. Gubici turske vojske bili su mnogo veći. Srpska vojska je od Turaka zaplenila 267 topova, 13.407 pušaka i 780 revolvera, ogromnu količinu baruta u drugih ubojnih sredstava.

Narednih nedelja te iste 1878. oslobodioci hrabre Srpske vojske proterali su Turke iz svih krajeva na jugu i jugoistoku Srbije.

Komentari13
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Nikola Nesic
Dobro podsećanje, korisno za shvatanje naše novije istorije. Mi srbi se stalno lamentiramo i delimo, zaboravljajući da smo, eto tih 140 godino potrošili od kako smo se oslobodili turaka. Kada bi trebali deci da predstavimo taj period, videli bi da događaji i istorija se prepliću, i da ima malo naroda koji imaju tako bogatu istoriju. Koliko bitaka, stremljenja, htenja, ali i stranputica i gubitaka, ali stalna ideja nezavisnosti i slobode. Zato u godini jubileja podignute glave treba da se podsećamo svojih dela i svojih predaka. u 2018. ćemo se podsetiti i 100 godina od kraja I svetskog rata. Kada je već pomenut Milan Obrenović u tekstu, svima bi toplo prepručio put u Gornji Milanovac, Savinac, Takovo, Brusnicu, mesta vezana za Obrenoviće, prelepu Srbiju, dobre ljude. Još lepše je što ovaj deo istorije imamo na par sati vožnje iz bilo kog dela Srbije. Hvala na podsećanju i tekstu.
Данило
Срби, Турци су били витезови, зато су се дуго одржали. Како Данило? Нису дали Арбанасима да кидишу на србске Светиње и боре се на мегдану Србин и Турчин. Србин вештији, скине му главу, Турци се поклоне јунаку. Пола Турске и данас разуме српски језик. Шта то лупаш Данило? Истина, а ми га прекрстисмо у српско - хрватски? Какви бре Хрвати, ко у они? Ко су Хрвати? Који је први писани помен Хрвата у историји? Много је Хрвата на "Политика" и то је добро, овде није једноумље, него два човека знају више од једног. Али, када се Срби за Косово боре, много су незгодни. Нас не боли Империја и простит....Европа, него ви. Ко сте'? Реците нам, да знамо.
http://srbijica.blogger.ba
"Pola Turske i danas razume srpski jezik..." Statistički nemoguće da sam prilikom svojih 10+ putovanja u Tursku ja upoznavala samo onu drgu polovinu.
Miloss
Ne znam kako ste dosli do naslova.. o napustanju Srbije moze biti samo rec u pogledu odlaska turskih vojnih jedinica iz utvrda kao sto su Beograd i Smederovo. U ostalim slucajevima rec je o osvajanjima nove teritorije a ne tome da su Turci napustili Srbiju
Данило
Срби су се са Турцима поштено тукли. Турци су знали ко су Срби и слали писма да се склонимо и пропустимо их на Европу. Тадњи српски краљ Твртко ( крунисан у Милешева) би је прагматичар, али кнез и великаш Лазар не. Стаћемо пред Мурата. Твртко се дуго премишљао, да се са Турцима договори, за леђима су лукави Латини , боље да те Турчин мучи него Латин учи, али је послао војводу Влатка Вуковића и 25000 пешаца. Срби на Косову пољу нису војнички поражени, (Латини су своју хришћанску бруку и издају опрали љагом на витеза Бранковића Вука и славних оклопника. Да је Вук издао Лазара је бестијална лаж, Срби су сложно дочекали Мурата. Шта каже Црква која се Бога боји, да ли је икада рекла једну ружну на Бранковића Вука? Никада и за никада СПЦ није рекла реч против Вука.) али нису имали снаге за други турски удар, (само се мало Пољака јавило) обзиром да се курвањска Европа измакла и Милица даде Оливеру да спасе народ.
Petar. Stanimirovic
Postoji jedan,jedinstveni korpus naroda,koji je skoncentrisan na obalama reka- Save, Dunava,Drine.Trba te granice,koje dele jedan narod, brisati,čak iz svesti, a ne mutiti i prizivati nesreću.Nego,ako su konačno,posle tih vekova ropstva pod njima konačno otišli u lepu njihovu /pitati Grke,Jermene i ostale gde je to ?/otkud sad opet toliko Turaka u našoj zemlji ?

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.