Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Omaž Solženjicinu u SANU

Omaž Solženjicinu u SANU
Александар Солжењицин (Фото Викимедија)

U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti juče je održana svečana akademija posvećena Aleksandru Solženjicinu (1918–2008), ruskom piscu, dramaturgu i istoričaru, dobitniku Nobelove nagrade za književnost 1970. godine i od 1994. godine inostranom članu SANU, prenosi Tanjug.

Pozdravne reči uputili su predsednik SANU i akademik Vladimir S. Kostić i akademik Dragoslav Mihailović, dok su o liku i delu Aleksandra Solženjicina, povodom sto godina od njegovog rođenja, govorili prof. dr Tanja Popović i prof. dr Kornelija Ičin.

– Malo je onih koji su zlo represije i tiranije, zlo totalitarizma, koje i nas iznenađuje vitalnošću poput kakve mitske aždaje sa ogromnim brojem glava i gotovo nebitnim učinkom odsecanja pojedinačnih, opisali i dokumentovano ostavili sećanju. Radovi koje je napisao Aleksandar Solženjicin nisu stoga samo prosti pokušaj prikaza surovosti sovjetskih gulaga i represije, oni su svojevrsna, promišljena dekonstrukcija zla, vođena uglavnom autobiografskom neupitnošću i svešću doživljenog – rekao je Kostić.

Kostić je podsetio na to da je i srpski pisac Borislav Pekić bio i sam žrtva represije, lucidno konstatovao: „Za totalitarnu svest različitost nije stvarnost, već građa za unifikaciju, a unifikacija nije mirenje različitosti, već njihovo uništenje”.

– Možda u ovim rečima leži i objašnjenje kontroverzi koje su i kod kuće i na Zapadu, gde je proveo dvadesetak godina, pratile Aleksandra Solženjicina. Jedno od mogućih objašnjenja je da nije hteo da bude gipsana ilustracija ideoloških trijumfa, kojih smo se i mi u ovoj sali nagledali, na tragu sopstvenog uverenja da je dovoljno lično neučestvovanje u laži i da je represija, na kraju krajeva, banalna – istakao je predsednik SANU.

On je podsetio i na delovanje Odbora za izučavanje represije kojim rukovodi akademik Dragoslav Mihailović i najavio da će početkom sledeće godine započeti serija predavanja o Inforbirou i tragičnom iskustvu Golog otoka.

Mihailović je rekao Tanjugu da treba tačno znati šta se desilo, koliko je ljudi bilo u gulagu, a koliko na Golom otoku.

– To treba da znaju obični ljudi i da se istorija piše onako kako je zaista bilo, bez ulepšavanja. Ova svečana akademija u SANU je samo početak, jer Akademija za sledeću godinu, od januara do maja/juna planira grupu predavanja o događajima iz 1948. godine pa sve do 1961. kada je Goli otok definitivno zatvoren – rekao je Mihailović.

Prof. dr Tanja Popović kaže da nije bilo Solženjicina koji je prvi progovorio o logorima i strahotama, kroz koje su prolazili zatvorenici koji su se najčešće na „pravdi boga” tamo našli, verovatno ni naša civilizacija ne bi tako izgledala.

Komentari12
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

stanimir
Uz Dostojevskog (koji je najveći ) utemeljitelj moderne rusije. Gotovo svetac.
ВлаДо
Солжењицин је добио Нобелову награду највише због тога што је грдио СССР.То иначе и јесте политичка награда.Када је отишао у САД и видео како је тамо рекао је да је горе него што је уопште могао замислити одн. горе него у Русији.Али награду му више нису могли одузети.
da li ste znali
...da je Solženjicin posle mnogo napora došao u Ameriku i izabrao neku zabit da živi, da ga podseća na rodinu, a onda je shvatio gde je, pa je počeo da pljuje po Americi i na kraju se vratio u Rusiju, da tamo umre, razočaran Zapadom.
stanimir
On nije pristao na laž . Ni u Sovjetskom Savezu ni u Americi.
Milka
"Dolazi vreme da institucije zapadne demokratije koje su decenijama dodeljivale razne nagrade, raznim ljudima, uključujući i Nobelovu, preispitaju svoje odluke i ponašanja, jer je to pre svega bila politika a ne struka i pravda" (BBC decembar 2003.). Ne znam koju bi to i gde nagradu dobio naš Ivo Andrić da je kojim slučajem bio komunista, a ne Stojadinovićev ministar spoljnih poslova. Ministar spoljnih poslova u vladi najpoznatijeg srpskog naciste.
Srboljub Tudej
Od kada je to Solzenjicin po meraku Srbima? Kada je on pisao o gulagu vecina Srba je verovala i tvrdila da je gulag izmisljotina Zapada. I bili su protiv Solzenjicina jer je on bio otisao u egzil u mrsku Ameriku, a takvi ljudi ne mogu biti dobri Rusi...
Mike Kovian
Ti Srbi, kojima Solženjicin nije po meraku, mnogo galame pa se od buke ne čuju meraklije.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.