Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Manje predstavki iz Srbije u Strazburu

Zbog povrede prava na pravično suđenje, Evropski sud je prošle godine „osudio” članice SE u 350 slučajeva, od čega je bilo samo 19 predmeta protiv Srbije
Manje predstavki iz Srbije u Strazburu
Европски суд за људска права у Стразбуру (Фото ЕПА/Patrick Seeger)

U celokupnoj istoriji Evropskog suda za ljudska prava, dugoj 60 godina, doneto je oko 11.000 odluka o povredi prava na pravično suđenje. Od toga se 166 presuda odnosi na Republiku Srbiju, koja je 2004. godine ratifikovala Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Prvu presudu sud u Strazburu doneo je 2006. godine, u predmetu „Matijašević protiv Srbije”.

Podatak o 166 presuda protiv Srbije odnosi se samo na povredu člana šest Evropske konvencije – povredu prava na pravično suđenje, koja obuhvata i imovinske, radne i porodične sporove.

– Samo u poslednjih godinu dana Evropski sud je utvrdio ukupno 350 takvih slučajeva na teritoriji članica Saveta Evrope (kojih ima 47). Od toga se 19 presuda odnosi na Srbiju i to 10 zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, sedam zbog neizvršavanja domaćih sudskih odluka, a dve presude se odnose na druge povrede prava na pravično suđenje – kaže dr Jelena S. Milenković, savetnik u Državnom pravobranilaštvu, u Odeljenju za zastupanje Republike Srbije pred Evropskim sudom.

Naglašava da pravo na pravično suđenje obuhvata čitav niz prava koja se odnose na sudski postupak i stranke koje u njemu učestvuju. To su pravo na nezavisan i nepristrastan sud, na pristup sudu, usmenu i javnu raspravu, ravnopravnost, kontradiktornost i jednakost oružja, pravnu pomoć, suđenje u razumnom roku i pravovremeno izvršavanje sudskih odluka.

– Pitanje neizvršavanja domaćih odluka naročito je važno u slučaju Republike Srbije, koja je imala veliki problem sa neizvršavanjem pravosnažnih presuda donetih u odnosu na preduzeća u pretežno društvenoj svojini – kaže naša sagovornica.

Srbija je ipak postigla značajan napredak u usklađivanju svog pravnog sistema sa evropskim standardima, o čemu govore i statistički podaci.

– Prvenstveno se primećuje znatno smanjenje broja predstavki iz Srbije u 2019. u odnosu na prethodnu godinu. Od perioda prvih presuda protiv Srbije, u naš pravni sistem uvedene su brojne izmene, a najznačajnije su ustavne žalbe i donošenje Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, a sada i donošenje Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći – navodi Jelena S. Milenković.

Evropski sud nije precizno odredio koliko treba da traju sudski postupci koji ne „prekoračuju” razumni rok, već je zauzeo stav da se o predugom ili optimalnom trajanju suđenja može govoriti samo u odnosu na svaki pojedinačan slučaj, s obzirom na složenost procesa i njegov značaj za stranke.

– Povreda prava na suđenje u razumnom roku je najčešće utvrđivana povreda pred Evropskim sudom u celoj njegovoj istoriji, a ni praksa u odnosu na Srbiju nije drugačija. Međutim, naša zemlja je napravila ogroman napredak u tom smislu. Statistički podaci govore da je u 2012. godini prosečna dužina sudskog postupka iznosila 534 dana, da bi 2018. godine taj broj bio čak dvostruko smanjen – na 270 dana. Prosek u zemljama Saveta Evrope bio je 233 dana – objašnjava Jelena S. Milenković.

Znatni pomaci bili su vidljivi posle 2016. godine, kada je počeo da se primenjuje Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, za koji je i Komitet ministara Saveta Evrope konstatovao da daje dobre rezultate. Naša sagovornica smatra da zasluge za taj napredak treba pripisati i merama Jedinstvenog programa rešavanja starih predmeta u našim sudovima. Ipak, praksa pokazuje da je dužina trajanja sudskih postupaka u Srbiji i dalje problem, posebno kada je reč o izvršenju presuda.

– Izveštaji pokazuju da upravo neizvršenje sudskih odluka ometa rad pravosuđa u Srbiji, posebno kada su u pitanju radni sporovi, razvod braka i poveravanje dece. Najveći broj slučajeva pred Evropskim sudom, koji doprinosi sistemskom problemu sa izvršenjem, odnosi se na dugove preduzeća u pretežno društvenom vlasništvu. Izveštaj Vrhovnog kasacionog suda iz 2019. godine pokazuje da postoji veliki broj predmeta u kojima izvršni postupak traje više od pet godina – kaže naša sagovornica.

Naknada nematerijalne štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku doskora je pred Evropskim sudom iznosila oko 2.000 evra. Međutim, taj sud je u nekoliko slučajeva protiv Srbije utvrdio da odštete na domaćem nivou nisu primerene niti u skladu sa iznosima koje ESLjP dodeljuje u sličnim slučajevima.

– Evropski sud je u jednoj od poslednjih odluka u odnosu na Srbiju utvrdio da je naknada nematerijalne štete od 800 evra, koju su naši sudovi dosudili podnosiocu predstavke zbog dužine trajanja izvršnog postupka od čak 14 godina, primerena i dovoljna – navodi Jelena S. Milenković.

Ukazuje da je svaka država u svojim granicama nadmoćna nad svojim građanima.

– Međutim, svaka država koja je potpisala Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava, time se obavezala da će štititi svoje građane od same sebe. Svaka od tih država je dala svojim građanima mogućnost da je tuže pred Evropskim sudom i potraže zaštitu prava i interesa koja im je povredila. Pojedinac mora imati delotvoran mehanizam koji će ga zaštititi od samovolje države – smatra dr Milenković.

Moć svog aparata država treba da koristi upravo za zaštitu ljudskih prava, ali ima i slučajeva da država ne samo da to ne čini i povređuje prava građana, već i da odbija da se povinuje presudama Evropskog suda. Tada je, smatra naša sagovornica, neophodno uvesti značajnije sankcionisanje. Evropski sud, naime, ima svoje „konvencijske organe” koji u državama članicama vrše nadzor nad sprovođenjem odluka suda u Strazburu.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Zeljko Bgd.
Bravo za veoma dobar text. Analiticno i strucno. Pravi sagovornik.
Nenad
Razlog je u tome što tužba prvo mora da prodje sve sudske instance u Srbiji, od najniže do najviše, pre nego što može biti upućena Sudu u Strazburu. Dodatni razlog je u tome što u osiromašenoj Srbiji najveći deo onih koji smatraju da su oštečeni nije u stanju da plati prevod predmeta ni sudske takse Strazburu.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.