Slasno i ukusno od ostataka
Da li biste bacili novčanicu od 2.000 dinara svakog meseca? Za toliko novca, u proseku, svaki građanin Srbije tokom kuvanja i spremanja obroka, u vidu otpada, istanji novčanik.
Kada se pomnoži sa 12 meseci, pa s brojem članova domaćinstva – bacanje hrane nije mali udar na kućni budžet. Tu se ne razlikujemo od sveta. Čak trećina proizvedene hrane na planeti ne stigne do trpeza, već završi na đubretu. O kolikim razmerama je reč ilustruje podatak da je to dovoljno da se obezbede obroci za 827 miliona gladnih.
Istovremeno, organski otpad koji nastane u proizvodnji, u prodavnicama, posle same kupovine u domovima stanovništva – dalekosežno je nepovoljan za planetu. Kada, naime, završi na nesređenim, divljim deponijama od bio-otpada stvara se metan, veoma zapaljiv i štetan gas s efektom staklene bašte, koji negativno utiče na klimatske promene.
Da bi skrenuli pažnju na ovaj problem i na kreativan način doprineli smanjenju otpada u domaćinstvima, u okviru projekta „Izazov za upravljanje biootpadom”, Ambasada Švedske u Srbiji i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u partnerstvu s Ministarstvom zaštite životne sredine, organizovali su nagradni konkurs „Moja kuhinja bez otpada”.
Putem društvenih mreža, pozvali su građane Srbije da šalju recepte za jela koja prave od onoga što ostane. Nešto više od 70, najboljih, recepata našlo se u nedavno izdatom onlajn kuvaru. Konkurs je trajao u vreme uskršnjih i prvomajskih praznika, kada se tradicionalno priprema veća količina hrane i u danima novonastalih okolnosti pandemije virusa korona.
Fransin Pikap, stalna predstavnica UNDP u Srbiji, za „Magazin” je pojasnila da promenom ponašanja i navika, hranu možemo da tretiramo kao vredan resurs.
– Razmenjujući iskustva o tome na koji način da planiramo nabavku namirnica i pripremamo obroke tako da ne ostavljamo otpad od hrane, inspirišemo jedni druge da živimo na održiv način, u skladu s principima koji ne ugrožavaju našu i budućnost narednih generacija. Nema sumnje da svako od nas može doprineti akciji za klimu jednostavnim aktivnostima koje će sprovoditi u svom domu – istakla je ona.
Zahvaljujući ljubaznosti tima UNDP, čitaocima „Magazina” prenosimo neke od recepata kako bi sami mogli da troše ono što im ostane od namirnica u nekom ćošku ostave, frižidera. Namera nam je i da ih podstaknemo da razmišljaju o načinima kako da u svom domu smanje otpad od hrane. Jer, svakodnevno tone i tone hrane završe na deponijama. Običnog građanina to košta, dok je planeta uzalud potrošila svoje ionako ograničene resurse, jednostavno je upozorenje iz predgovora kuvara „Moja kuhinja bez otpada”.
Bacamo 50 miliona evra godišnje
Prema dostupnim procenama, u Srbiji se od ostataka iz prehrambene industrije, restorana, samousluga i pojedinačnih domaćinstava, uz zeleni otpad iz bašta i parkova, godišnje sakupi oko 900.000 tona biorazgradivog otpada. Oko 70 odsto završi na nesanitarnim deponijama čime se stvara šteta životnoj sredini i povećava emisija gasova s efektom staklene bašte. U našoj zemlji samo se jedan procenat biološkog otpada sakuplja i prerađuje. Gubitak u neiskorišćenim resursima Srbiju košta približno 50 miliona evra godišnje.
S domaćih polja

Potrebno je:
• 500 g brašna
• 1,5 kašičica soli
• 4 kašike ulja
• suvi kvasac
Pravimo domaće od lokalnih sastojaka. Smanjujemo otpad, gotovo da ga i nema. Pšenica s naših polja, mnogo ljubavi i ne može da ne uspe: 250 ml mlake vode, suvi kvasac, kašika šećera, 1,5 kašičica soli, četiri kašike ulja, 500 grama brašna i – dobra volja.
Dragoslava Mladenović
Foto @zeljica_handmade_cards
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


