Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Balkanska federacija

Balkanska federacija
Јосип Броз Тито (Фотодокументација „Политике”)

Duže od sto godina prisutna je ideja „Balkan Balkancima”, ali to je u suprotnosti sa željama svetskih moćnika koji kroje granice prema svojim potrebama. O proterivanju pravoslavaca s Kosova i Metohije pisali su mnogi: D. Bataković, M. Raičević, J. Pejin, D. Lučić, M. Đuričić, A. Milatović, B. Strugar, M. Kordić, a M. Živančević je 1989. godine u svojoj knjizi konstatovao da je s Kosova i Metohije trajno iseljeno oko 115.000 pravoslavnih stanovnika u periodu 1941–1944, oko 220.000 od 1948. do 1986. i oko 40.000 posle demonstracija u Prištini 1981, pa do 1989. godine. Sve to vreme doseljavali su se iz Albanije na Kosovo i Metohiju Albanci, koje su vlasti iz Beograda zbrinjavale, organizovale emigrantska naselja po KiM i finansijski pomagale do 1981. godine, iako je Albanija aktivno vodila antisrpsku politiku.

Balkanska federacija bila je bliska realizaciji 1945. godine. O tom vremenu detaljnije je pričao Vladimir Bakarić za zagrebački časopis „Globus”, nekoliko meseci posle Titove smrti. Po Bakariću, Staljin je forsirao „Balkansku federaciju”, Bugarska je pristala da bude jedna od republika, da Beograd bude prestonica, ali pod uslovom da Georgi Dimitrov bude predsednik federacije, a Ivan Kolarov ministar spoljnih poslova, uz bugarsko obrazloženje da su Dimitrov i Kolarov poznatiji i iskusniji komunisti od Tita, kome su Bugari ponudili da bude ministar unutrašnjih poslova, kao treće mesto po važnosti. Po Bakariću, Tito je tražio da on bude predsednik, Bugari su bili protiv i pregovori su propali.

Turisti su već formirali balkansku federaciju – letuju gde hoće, a ovog leta na albanskom primorju letovaće više od 50.000 Srba, što je obostrano korisno. Stranih radnika već ima po Srbiji, a po kojem „šengenu” – to nije važno. Svaka država treba da radi u svom finansijskom interesu i s političko-finansijskim reciprocitetom, a terminologija je manje bitna.

Prof. dr Branislav Nikolić,
Novi Beograd

Komentari27
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

С. Лисинац
Против бога и владара, Против попа и олтара, Против круне и скиптара и трговца каишара, за радника за ратара боримо се ми. Устај сељо, Устај роде да се спасеш од господе. Чиновнике бирократе, ћифтарију, зеленаше, цилиндраше и сабљаше, који гази право наше, гонићемо ми. Слободан Јовановић, Влада Милана Обреновића, књига прва, Београд, 1926, стр 275. То је пашићева радикалска химна.
С. Лисинац
Балкан (бугарско канство) - то је право значење овог појма, био је увек монета за подкусуривање великих. Прву такву идеју имао је још 1879, Никола Пашић, док још био свежи комуниста. Радикализам у Србији је увек био леви и црвени. Црвени барјак у Крагујевцу подигли су РАДИКАЛИ. Радикалска химна је Устај сејо мили роде.,, Из прагматичних разлога Пашић само скрива комунистичку суштину"(Слободан Јовановић). Тито и Дмитров су само разрадили пашићеву идеју и, нажалост, нису остварили.
Сузана Анић
Јоцо и Миро а, уствари, Сотире, а како ствар стоји са твојим "министарством истине"? Једино ти, и ИСКЉУЧИВО ТИ, ПОД РАЗНИМ ИМЕНИМА, на форумима Политике, нападаш Тита. Сличица те одаје. Не вреди ти да пишеш: Мира, Јоцо, Трифун, Ла Коста, Лудолф, Лена, Катарина Крстић и Бог зна ко већ. Зашто то радиш? Због Титовог фонда из Крагујевца? То је много "ниско" и врло нечасно за једног сорошовом универзитетској професора! Тако си се представио на сајту Политике!
Зоран
Миро и Јоцо, како видим, Сотировић, са мојим родитељима сте студирали Имају ваше заједничке фотке испед "Коња". Добро знате да моји нису комунисти. Кад сам рођен, комунизам је био већ 6 година мртав. Ваша несрећа је што сте ВИ БИЛИ КОМУНИСТА И СТИПЕНДИСТА ПАРТИЈЕ. Зато мислим да није морално друге оптуживати. Моја сфера интересовања је период од 1893 до 1941. То је период кад је Србија направила стратегијске грешке и изгубила 3.500.000 становника због слепила династије.
Dusan Martinovic
@вито Otpalo je oko 600 do 700 kandidata u prvom krugu “demokratskog glasanja” sto u potiljak sto u celo. “Brzine” predlaze istu metodu ali hajde komuisti nikad nisu bili kreativni u tom smislu po mojim “saznanjima ” cela stvar je bila rezirana od “Engleza” da “posvadja” Ruse I Srbe
Бојана
Душан Мартиновић, из Косјерића на Тиси и служио војску у Сомбору на Тиси, географ. У чисткама је страдало 12 Југословена. СВИ су били на платном списку Италије као и Богољуб Јевтић, Милан Стојадиновић, Данило Калафатовић, Спалајковић, Мачек, Корошец Драгиша Васић итд. Списак је проваљен кад је заробљен високи официр ит. обавештајни службе у Шпанији. Уцењен је, пуштен и из кабинета донео је списак сарадника. Био је у пратњи и није успео да било шта измени. Учите историју ГЕОГРАФЕ

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.