Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Milanović: Ne mogu nam oteti dubrovačku kulturu

Milanović: Ne mogu nam oteti dubrovačku kulturu
Споменик Ивану Гундулићу подигнут новцем дубровачких Срба католика предвођених Медом Пуцићем (Википедија)

DUBROVNIK - Hrvatski predsednik Zoran Milanović izjavio je danas u Dubrovniku da u Srbiji prema dubrovačkoj književnosti „vlada konstanta kulturnog prisvajanja šleperskog tipa”.

Milanović je komentarišući srpski Zakon o kulturnom nasleđu, u kojem stoji da dubrovačka književnost pripada i srpskom i hrvatskom nasleđu, kaže da je „dubrovačku književnost i kulturu nemoguće oteti”.

„Na sigurnom smo. Budimo ponosni što neko to želi, a da ne može. Poistovećivanje Srba s dubrovačkom književnosti i istorijom je nikakvo. Neka žive u iluziji. Mi ne pokušavamo da prisvojimo Stefana Lazarevića ili Stevana Dečanskog. Budite i hladni, pomalo i oholi”, naveo je Milanović, koji u Dubrovniku boravi povodom praznika svetoga Vlaha i Dana Grada.

Podsetio je da mnogi Hrvati identitetom potiču iz BiH, gde se događa ono što, kako je naveo, nije dobro niti vodi prema dobrom.

„Hrvatski politički narod treba našu podršku i solidarnost. Godinama smo slušali tuđe prekore, ultimatume, želje i pozdrave, a mi smo strpljivo i krotko radili svoj posao. A sad, potpuno svesni ko smo, imamo pravo da civilizovano postavimo zahteve i iskažemo svoj stav. Onaj ko na to nije spreman, ne koristi državu kako treba da je koristi”, poručio je Milanović.

I izaslanica hrvatskog premijera i ministarka kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ponovo je kritikovala Srbiju zbog Zakona o kulturnom nasleđu.

Ona je rekla da su se Dubrovnik i dubrovačka kulturna baština nedavno našli na meti, kako je navela, „srpskih prisvajača i otimača, istih onih koji su pre 30 godina Dubrovnik zasipali granatama”.

„Vlada RH znaće da zaštiti hrvatske interese, kao i svaki građanin Dubrovnika. Dubrovačka književnost renesanse i baroka zauzima posebno mesto u hrvatskoj kulturi. Dubrovački pisci su stubovi hrvatskog kanona, a idiom dubrovačke književnosti bio je jedan od krunskih argumenata u jezičkoj standardizaciji, kao i uzor hrvatskim obnoviteljima i kreatorima nacionalne ideje. To znamo svi mi, a znaju i prisvajači”, rekla je Obuljen Koržinek, javlja Hina, a prenosi Tanjug.

 

Komentari77
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Petar
"Sto se grbo rodi (kao nacija i drzava susjeda), vrijeme ne ispravi" - Valtazar Bogisic, Srbin Dubrovcanin, velikan pravne struke. Jedan od nase vecine.
Родион
Једино што је до почетка двадесетог века везивало Дубровчане са Хрватима је католичанство. Пре него што су Дубровчане убедили да су Хрвати, ваљало је то исто урадити са Далматинцима католицима и тај процес је завршен тек у Брозовој Југославији. Намерно пишем великим словима, Дубровчани и Далматинци, јер су све до пред крај 19. века то биле и етничке одреднице. За разлику од Хрвата,везе Срба са Дубровчанима и Далматинцима су много дубље. Оне су крвне и то се самоопредељењем не може сакрити.
Dražen Kokanović
Pitajte Indijce, točnije stanovnike mjesta Gandaulim, kolonija Goa, gdje postoji crkva sv. Blaža (Vlaha) iz 15. st. o identitetu Dubrovčana. Možete konzultirati nešto i bliže enciklopedije bivše SFRJ niti jedna ne radi što svih ovih godina radi radikalna Srbija,
Raja
Jedno ne mogu da razumem, zasto se pokatoliceni Srbi ne preobrate u Pravoslavlje? Moraju li i danas ostati katolici?
Petar
Samo izuzetne licnosti, poput na pr. Mese Selimovica su u stanju da se vrate svojim korenima i napisu o tome divne recenice ("recica bez uvira"). Psihologija dokazuje da onaj drugi deo konvertita vremenom pokida sve veze, pocinje da se stidi, raspet je u samopreziru i mrznji spram hijerarhije grupacije iz koje je otisao. Zarad lakomosti i privilegija, a nekad i pukog prezivljavanja sto je katolicka crkva zestoko eksploatisala u proslosti (J Dalmacija, Z. Hercegovina). Dovoljan odgovor?
joks
Како госпон Милановић можемо отимати нешто своје?

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.