Sreda, 01.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
ISTOČNA STRANA

SAD protiv multipolarizma

SAD protiv multipolarizma
Амерички падобранци пристижу у Европу (Фото: Бета-АП)

Da li će ova godina biti prelomna u odnosima Rusije i SAD? Da li će se Evropa konačno probuditi iz posthladnoratovske letargije, manuti se američke dominacije u Severnoatlantskom vojnom savezu (NATO) i okrenuti se sebi i svojim problemima? Da li će naš svet konačno uploviti u vode multipolarizma i osloboditi se vojne, političke, medijske, pa i ideološke dominacije Zapada? I, na kraju, da li sve to može da se ostvari bez novog velikog rata?

Aktuelna kriza u Ukrajini jedna je od prelomnih tačaka u rešavanju navedenih pitanja. Osnov svega i dalje ostaje odnos Moskve i Vašingtona. Ma koliko da je pozornica za buduća dešavanja (kao mnogo puta ranije) postavljena ovde, na Starom kontinentu, boj će voditi Rusija i SAD, dve države od kojih jedna, iako istorijski dugo odvojena, po svemu pripada evropskom prostoru, dok se druga ovde ušančila tek posle Drugog svetskog rata, preuzevši punu i neprikosnovenu komandu nad njegovim zapadnim delom.

Važna činjenica je što Amerika, i pored vojnog budžeta čak 15 puta većeg od ruskog i prošlonedeljnog dopremanja još 3.000 vojnika u Rumuniju, Poljsku i Nemačku, bez prave pomoći evropskih zemalja u eventualnom sukobu sa istočnim konkurentom ne može da računa na bilo kakvu pobedu. Jer prebrojavanje tenkova i ljudstva, sa jedne ili druge strane, smenilo je računanje dometa međukontinentalnih raketa.

Drugim rečima, onoga trenutka kada prvi smrtonosni projektil sa natpisom „made in USA” „sleti” na teritoriju Rusije, pa makar bio upućen iz Rumunije, Poljske..., uslediće sletanje ruskog na severnoamerički kontinent. A Amerika ne može sebi da dopusti da ratuje na sopstvenoj teritoriji. Nema za to potrebnu društvenu, rasnu, nacionalnu ili religijsku homogenost. Nema parametre koji bi pokazali kako bi se ponašao američki domaćin ako bi mu u dvorište nahrupila gomila naoružanih momaka, pa još u uniformama koje ne deluju nimalo prijateljski.

To što prosečan Amerikanac voli da u pročelju kuće drži istaknutu zastavu zemlje u kojoj živi ne garantuje da bi za tu zemlju i život dao. Reklo bi se – sve ima svoje granice.

Ovdašnji patriotizam u velikoj meri je uslovljen mestom u društvu, dok na suprotnoj strani stvari stoje znatno drugačije. Tamo pripadnost ne dokazuju zastavama, već sećanjem na milione predaka stradalih tokom mnoštva ratova, a posebno onog Drugog svetskog, u kojem ih je izginulo čak 29 miliona. I u kojem su ti izginuli – pobedili.

Vođena takvim saznanjem, administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena poslednjih dana kao da svesno izbegava da koristi izraz „neizbežno” kada govori o mogućnosti invazije ruskih oružanih snaga na susednu Ukrajinu. Koliko je tome doprinela svest Bele kuće da bi dalje forsiranje antiruske propagande moglo Vašingtonu da se vrati kao bumerang, pa i saznanje da među saveznicima iz NATO-a nema saglasnosti o eventualnim zajedničkim vojnim akcijama, može samo da se nagađa.

Ono što je izvesnije jeste da će Vašington pokušati da prebaci igru na teren ekonomskih sankcija, kako se najavljuje, „teških” čak 50 milijardi dolara. Prema pisanju svetskih medija, u najavi je bojkot, pa i zabrana prometa strateškim ruskim proizvodima, jednako vojnim kao i energetskim, a čijom prodajom najveća država na svetu ostvaruje glavninu svog godišnjeg prihoda.

Ali kao što unutar NATO-a nema saglasnosti u vezi s ratovanjem, teško da će je biti i kada je reč o sankcijama. Podsetimo, pojedine evropske države, pre svih Nemačka, strateški su vezane za energente koji im stižu sa Istoka. Sem toga, i ograničenja kojima su u prethodnom periodu pokušavali da se stave na stranu Amerikanaca imala su samo kontraefekat.

Takođe, najave da će SAD, Australija, Novi Zeland i slični učiniti sve što mogu ne bi li Evropljanima nadoknadili neminovne energetske gubitke razbijaju se o činjenicu da je to što pomenuti nude daleko skuplje od onoga što pristiže cevovodima „Severni tok 1”, „Severni tok 2”, „Jamal” ili „Družba”. A svakako je kraćeg daha i u celini nesigurnije.

Većina svetskih analitičara sklona je mišljenju da su pred Amerikom zahtevna vremena. Jer Rusija nije jedini protivnik. Iza nje dolaze – Kina, Indija, Turska, Iran... sa svim svojim političkim, istorijskim i društvenim karakteristikama.

Vreme je pokazalo da američki društveni sistem nije univerzalan, pa ni najbolji. Jednostavno, nije ga moguće tek tako preslikati na druge narode. Pogotovo ne na one sa dugim istorijskim pamćenjem, drugačijom tradicijom, kulturom, ukorenjenim navikama... Moguće je nametnuti ga raznim metodima poput propagande, ekonomskih, pa i vojnih pritisaka. Ali to svakako nije rešenje za sva vremena. A Amerika posustaje.

 

Komentari11
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Jimmy
Amerikanci nisu spremni da brane svoju zemlju ako je neko napadne? Autor ovog teksta je Ameriku ocigledno video samo na filmu, posto od Amerike mozemo komotno da ucimo kako se voli i postuje svoja zemlja. Drugo, da bi momci u neprijateljskim uniformama dosli do dvorista prosecnog Amerikanca, oni prvo fizicki moraju da dodju do Amerike (preko okeana) i da usput pobede americku mornaricu, vazduhoplovstvo, kopnenu vojsku, do zuba naoruzane civile... Dakle moze, ali u filmovima B kategorije.
Bokan
U Rusiji se prema tekstu patriotizam meri brojem izginulih - 29 miliona u drugom prema tekstu koji su svi bili vojni obaveznici tj hteli ne hteli morali su da ratuju. U istom ratu kao i u prethodnom 1.sv ratu svi Amerikanci koji su ucestvovali su vecinom bili dobrovoljci plus oni koji su vec bili u stajacoj vojsci. Dodatno u Anglosaksonaca se poziv vojnika oduvek smatrao skoro kao i svako drugo "zanimanje" a te americke zastave (iz teksta) su na procelju kuce koja ima vojnika negde na ratistima.
slavko
Ako dobro shvaćam Amerika nema hrabrosti da ratuje a Rusija ima?
Kritik
Jos nije pocelo ozbiljno. Kada je rec o zapadu - NATO tu su sve sile Evrope zajedno. Na kraju krajeva cenu ove avanture morace sami rusi da plate.
Милча Петринсћи
Колика је то цена, Бајден и остали западњаци причају да ће руси скупо платити? Кажи отприлике милион, милијарда... Сви су ту ко рогови у врећи и сви побегоше из Авганистана главом без обзира. Најурише их талибани у сандалама и наоружани старим руским калашњиковима. Баш бих волео да НАТО и све силе Европе нападну Русију да завршимо са огољеним нацифашизмом.
pjer
Mi smo i kulturološki zaraženi zapadnom propagandom ( Holivud i filmska industrija, popularna muzika, narativ savremenog pozorišta i književnosti...) - mislimo, osećamo i ponašamo se po njihovom narativu a da toga nismo svesni.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.