Ponedeljak, 13.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Pismenost u Srbiji između dva rata

Pismenost u Srbiji između dva rata
Ученици основне школе у Честину 1934. године (Фото: лична архива)

U tekstu pod naslovom „Sentimentalna putovanja kroz averse i reverse”, objavljenom 16. marta u rubrici Kultura, sagovornica uvaženog novinara Braneta Kartalovića konstatuje da je stanovništvo u vreme pojave razglednica u velikoj većini bilo nepismeno. S tim u vezi iznosim nekoliko podataka koji bi mogli da poljuljaju navedenu konstataciju. Jedna od najstarijih škola u Srbiji je u selu Čestin, koju je osnovao Nikola Nikolajević Gružanin 1818. godine, u periodu za koji se govori da nije bilo mnogo pismenih. Prilažem fotografiju na kojoj su 134 đaka od prvog do četvrtog razreda, snimljenu 1934. godine. Škola je pokrivala sela Balosave, Vrbeta, Čestin, Bajčetina, Slepak (Gruža), Lipnica, Pajsjević, Leskovac, Guberevac i Grabovac.

Moja baba Milica Tucaković (1901–1998) išla je u tu školu, samo dva razreda, jer je počeo Prvi balkanski rat. Bila je jedina devojčica, a učitelj je bio Kutlešić. Pričala nam je da je škola radila s prekidima i za vreme balkanskih ratova i tokom Velikog rata. Imali su i versku nastavu u manastiru Kamenac, koji je neposredno uz školu.

U tom kraju je bilo više poljoprivrednika koji su izvozili voće u Italiju, za šta su dobijali povelje i diplome. U to vreme nekoliko poljoprivrednika je bilo pretplaćeno na časopis „Težak”, osnovan 1869. godine. Časopis je popularisao nove načine obrade, alate, preparate, pomoćna sredstva, metode uzgoja i plasmana proizvoda. U svakom broju na poslednjoj strani je objavljivana lista sa cenama žitarica, stoke, voća i hartija od vrednosti.

Pored škole u Čestinu, postojala je i škola prote Stevana Popovića, osnovana kao privatna škola u selu Čumić, a podignuta je 1792. godine, pa sam siguran da je i to doprinelo opismenjavanju u ovom delu Šumadije.

Stanislav Drndarević,
Čestin

Komentari7
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

dusan1
' Star narod jeste bio nepismen al nije bio lud. Ovo danas sve ima neke diplome al niti zna ŠTA ĆE niti zna GDE ĆE ' . Tako je govorila moja baba koja je odgajila učuteljicu i fakuletski obrazovanog sina a sama bila i ostala nepismena !
dusan1
' Star narod jeste bio nepismen al nije bio lud. Ovo danas sve ima neke diplome al niti zna ŠTA ĆE niti zna GDE ĆE ' . Tako je govorila moja baba koja je odgajila učuteljicu i fakuletski obrazovanog sina a sama bila i ostala nepismena !
Joca Švedska
To je deo lažne komunističke propagande kako su u Kraljevini Jugoslaviji "svi bili nepismeni". To se uklapa u lažnu priču o "groznom siromaštvu" u Kraljevini Jugoslaviji, pa su došli komunisti i "blagostanje", i slične laži. Bilo je svakako nepismenih i siromašnih u KJ, ali bilo ih je i pod Brozom. Sa vremenom sve manje zbog opšteg trenda u svetu, za šta komunisti nemaju neke velike zasluge. A za vreme velike depresije Nemci i Amerikanci su gladovali. Srbi uglavnom nisu.
@Zemunac
Svakako. Život je bio težak u 19. veku za vreme Nušića, Lazarevića, Veselinovića, Glišića i drugih. Tada je u npr. SAD bio divlji zapad, beda, bolesti, prosečan životni vek 40 godina i slično. Gore nego u Srbiji. Svako poređenje sadašnjosti i prošlosti ide u korist sadašnjosti. Tako da takvo poređenje nema nikakvog smisla. Kao kada bi rekli da su pre 5000 ljudi živeli u pećinama, a 1980. pod Brozom su neki (ne svi) živeli u pristojnim stanovima. To nije nikakav argument u korist komunista.
Земунац
Изгледа да сте прескакали лектиру у школи и нисте читали дела Бранислава Нушића, Лазе Лазаревића, Јанка Веселиновића, Милована Глишића и још других, који нису били комунисти, а писали су о животу у краљевини. Срби нису гладовали, јер је Србија у то време била претежно пољопривредна земља и већином се живело на селу. Они који су били у граду, а корени им нису били на селу, и успут су били пролетери нису баш лагодно живели у доба депресије. Нема ту много комунистичке пропаганде, већ гола истина.
Petar Dozet
Drugovi! U Srbiji je pre rata bilo pedeset posto nepismenih. Danas je situacija obrnuta.
Игор Г.
Данас има 70% полуписмених.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.