Petak, 19.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Evropa oko Evrope

„Bespotrebni ratovi i lov na čoveka” osnovna su tema festivala autorskog, dokumentarnog i eksperimentalnog filma u Parizu
Evropa oko Evrope
Ирена Билић (у првом плану) са сарадницама (Фото: лична архива)

Specijalno za „Politiku”

Filmski festival autorskog, dokumentarnog i eksperimentalnog filma „Evropa oko Evrope” slavi u Parizu svoj sedamnaesti rođendan. Organizatorka i direktorka festivala, rediteljka Irena Bilić, uprkos otežanim sanitarnim okolnostima, zadržala je tematski okvir festivala – takmičenje za Divlju nagradu, nagrade Korto i Sadašnjica, omaž starim majstorima, salon eksperimentalnog filma, kao i omaž zemlji određene kinematografije. Ovog puta gost festivala je Portugalija. Festival je kraći u trajanju od prethodnih (17–31. mart), ali ovoga puta uključuje dodatne prostore – bioskop 7 Parnasijen na Monparnasu, u kome je otvoren festival, sale Sinema de Linkoln, novootvoreni prostor fondacije Žerom Sejdu-Pate, Art arenu u šestom arondismanu, parisku poljsku biblioteku i Galeriju filma.

Festival je otvorio snažan i osetljiv film „Lov na leptire” gruzijskog reditelja Otara Joselijanija, koji je poslao telegram „da usled teških okolnosti koje podrazumevaju putovanje u Pariz žali što ne može da bude prisutan”. Međutim, Joselijani će biti prisutan sa svojom kinematografijom ceo dan 26. marta; njegovi filmovi svojom smirenom i ujedno divljom lepotom oslanjaju se na tradiciju njegovih prethodnika, Paradžanova i Artavazda, a ukazivanjem poštovanja gruzijskom filmu koji otvara festival, direktorka festivala Irena Bilić ujedno ukazuje put mira i saradnje kojim treba da se kreću slovenske zemlje. Njihove kinematografije su sve tu prisutne, čak i sve one druge koje govore o ratu: „Ratno stanje”, dokumentarac poljskog reditelja Jana Čarlevskog, „Tama” Norvežanina Knuta Erik Jensena, „V. I. i rat” Florana Marsije, kao i Aksel Korti s njegovom kapitalnom dugometražnom iz četiri dela, „Dobrodošli u Beč”, kome festival pravi omaž.

„Može li umetnost da zaustavi metak” je dokumentarac koji je reditelj Mark Strit pravio u Australiji, Irskoj, Južnoj Africi i Vijetnamu, a koji svedoči u prilog osnovnoj temi ovog festivala „bespotrebni ratovi i lov na čoveka”. Kinematografija Gruzijca Joselijanija zamenjena je sledećeg dana prikazivanjem eksperimentalnih filmova ukrajinskog reditelja Aleksandra Balagura, a slovensko-ženskoj kinematografiji ukazao je čast Srpski kulturni centar 23. marta prikazivanjem filmova studentkinja beogradskih i novosadskih filmskih škola, prevashodno Tamare Kostrešević, Milice Maletin, Jovane Marković, Olge Milisavljević i Tamare Tasić. Sledećeg dana Srpski kulturni centar je, shodno datoj temi, prikazao i film „Biće skoro propast sveta” našeg majstora Aleksandra Petrovića, dok su u okviru sekcije „Omaž majstorim” filmovi „Tišina”, „Stid” i „Persona” Ingmara Bergmana. Naravno, tu su i mlađi naslednici Bergmanove filmske priče, reditelji poput Aline Grigore iz Rumunije, Aleksandra Hanta iz Rusije, Martina Ciglera iz Francuske i braće Buharov iz Mađarske.

U okviru festivala „Evropa oko Evrope” paralelno se prikazuju i filmovi s temom seobe i život migranata, raseljenih lica što je tema koja prati svaki rat i prinudno raseljavanje. U „Festivalu oko festivala” paralelno teku i filmovi portugalske kinematografije čijem najvećem i najpoznatijem autoru Manoelu de Oliveiri festival ukazuje poseban omaž na samom kraju festivala, 31. marta. Nimalo nije slučajno što je velika tema migracije i seljenja pokrivena uglavnom portugalskom kinematografijom – pre svih nas Portugalci su vekovima nalazili hrabrost da se otisnu u nepoznat svet. Zapisala sam jednom dok sam sedela u tužnoj luci Lisabona da je fado, portugalski sevdah, nastao od suza portugalskih majki koje su decu-mornare slale u svet da ih više nikada ne vide. Festival se sasvim zasluženo zatvara omažima Oliveiri i Bergmanu. Možda će potomci Čaplina i Bastera Kitona biti zastupljeni na festivalu sledeće godine, veliki majstori tužne vizije života i smrti prisutni su pak ove, kao što i treba da bude.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.