NATO agresija u 78 slika
Svedočanstva 20 eminentnih ličnosti iz vojnog, političkog i kulturnog života o NATO agresiji na Srbiju i 78 fotografija na kojima je zabeleženo stradanje naše zemlje i naroda tokom 1999. godine sabrana su u knjigu „Odbrana, herojstvo i stradanje”, koja je predstavljena juče u Kulturnom centru Čukarica u Beogradu. Delo „Odbrana, herojstvo i stradanje” potpisali su kapetan msr Vladimir Milovanović i potpukovnik sc Jevta Vulović, a pre nego što je publici i gostima predstavljeno putem kratkog filma, mališani iz dečijeg dramskog studija Radio Beograd izveli su igrokaz „Detinjstvo pod bombama”. Simbolično, promocija je počela u 12.44 časova, podsećajući na Rezoluciju Saveta bezbednosti 1244, a u knjizi je sakupljeno 78 fotografija, jer je toliko dana trajala agresija na Srbiju, ali i zato što je sa istim brojem slika realizovana istoimena izložba „Agresija u 78 slika” povodom obeležavanja 20 godina od NATO bombardovanja, simbolično, po jedna za svaki dan.
„Naša država nije bila aktivni protivnik NATO-a, niti smo ih izazvali. U nepovoljnim svetskim okolnostima, sa iskonstruisanom krivicom, ’izabrani smo za oglednog protivnika’. Pritisci, pretnje, fizičko okruženje naše države bili su osnovni elementi njihove sveobuhvatne psihološko-propagandne operacije u orkestriranoj medijskog propagandi kakva do tada nije zabeležena. Scenario ’Račak’ i mirovna farsa u Rambujeu i Parizu, iskonstruisani su i upotrebljeni kao takozvani okidač događaja. Bili su to najdrskiji primeri svetske laži i obmane, sa predstavom o tobožnjem ’samoizopštavanju SRJ iz međunarodne zajednice’. I onda je usledio tobože neimenovan čin ’privođenja takvog naroda i takve države civilizacijskim normama savremenog sveta’”, naveo je u video- materijalu, predstavljajući knjigu, autor i kapetan Vladimir Milovanović.
Koautor i potpukovnik Jevta Vulović rekao je da je najsloženiji i najteži zadatak u odbrani imala Treća armija koja je bila stub odbrane na Kosovu i Metohiji. „Početni udari NATO snaga, ubrzo će početi da se pretvaraju i u osvetničke, jer kreirana ’intervencija NATO-a’ nije davala očekivane rezultate. Postalo je, pritom, jasno da da se kopnena intervencija mora izbeći. U svetskim razmerama vredna su naša iskustva i primeri kako smo se suprotstavljali NATO-u i terorističkoj OVK, pri čemu je alijansa protiv naših snaga koristila i sredstva strategijske namene”, kazao je potpukovnik Jevtić.
Direktor KC „Čukarica” i koordinator projekta „Živa reč za kolektivno pamćenje” Miodrag Rakočević naglasio je da se kao i prethodne dve decenije nastavilo snishodljivo ćutanje o tome šta nam se strašno dogodilo, pri čemu je agresija NATO-a protiv Srbije milosrdno nazivana „intervencijom”, a ne brutalnim ratom i da je zato data javna reč onima čije su poruke zavet i putokazi pokoljenjima. On je prilikom jučerašnjeg predstavljanja knjige uručio darovnicu komandantu Garde VS, brigadnom generalu Nikoli Dejanoviću čime su svedočanstva dodeljena Vojsci Srbije. Urednik i priređivač Duško Milovanović naveo je u svom predgovoru da je ova publikacija i novi prilog očuvanju srpske i slobodarske i istorijske svesti i živa spomenica zahvalnosti za sve podnete žrtve i stradanja u ime budućih generacija.
Ovo je bila prilika i da se iskaže zahvalnost autorima fotografija Matiji Kokoviću, Milošu Cvetkoviću, Goranu Šljiviću, Draganu Milovanoviću, Aleksi Stankoviću, Igoru Marinkoviću, Nikoli Fifiću, Radetu Preliću, Milanu Timotiću i Zoranu Jovanoviću. Fotografije sabrane u delu „Odbrana, herojstvo i stradanje” svedoče o nekim od najtežih trenutaka koje je pretrpela naša zemlja tokom 1999. godine. Prikazuju stradanje civila u Aleksincu, novobeogradsku toplanu u plamenu, nastradale civile u Nišu, raketiranu zgradu Radio-televizije Srbije u Beogradu, pravoslavno groblje u Prištini „preorano” bombama, uništene kuće i zgrade u Beogradu, manifestacije i proteste na mostovima, trenutke zabeležene na „ratnom kupalištu” u senci srušenog Mosta slobode u Novom Sadu, sprovode poginulih pripadnika VJ... Posebnu pažnju izazvale su fotografije koje svedoče i da su zapadni foto-reporteri bili u prilici da svedoče o zločinima NATO-a i podatak da takve slike nisu stigle do njihove javnosti, kao ni slike albanskih civila koji su stradali tokom 1999. godine.
Uključena su i pisana svedočanstva čiji su autori nekadašnji predsednik Vlade SRJ Momir Bulatović, komandant 549. motorizovane brigade VJ i general-major u penziji Božidar Delić, ratni komandant 250. raketne brigade i general-major u penziji Miroslav Lazović, funkcioner Nikola Šainović, bivši državni funkcioner i diplomata Živadin Jovanović, načelnik bezbednosti Prištinskog korpusa i pukovnik u penziji Stevan Đurović, ratni komandant artiljerijske brigade i general u penziji Miloš Đošan, pukovnik u Trećem raketnom divizionu Slaviša Golubović, primarijus i istraživač u oblasti posledica upotrebe municije sa osiromašenim uranijumom Alek Račić, sudija angažovana u slučaju „Račak” koji je „aktivirao” NATO bombardovanje Danica Marinković, rektor prištinskog univerziteta angažovan u oblasti medicine i humane genetike Radivoje Papović, profesor medicine u Foči u Istočnom Sarajevu posvećen oblasti onkologije Slavko Ždrale, državni funkcioner i političar Zoran Anđelković, pukovnik i načelnik štaba 63. padobranske brigade Vidoje Kovačević, ekspert za bezbednosti i pukovnik u penziji Milan Mijalkovski, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Nada Sekulić, univerzitetski profesor i književni istoričar Milivoje Pavlović, viši naučni saradnik u Institutu za noviju istoriju Srbije Aleksandar Raković, vojni analitičar i ratni foto-reporter Aleksandar Radić, medijski ekspert i doktor sociologije Slobodan Reljić, kao koordinator projekta „Živa reč za kolektivno pamćenje” Miodrag Rakočević.
Knjiga „Odbrana, herojstvo i stradanje” završava se porukom predsednika Srbije Aleksandra Vučića koju je izgovorio 24. marta 2020. godine, odnosno kada se navršilo 20 godina od agresije na našu zemlju. „Tukli su i ubijali Srbiju da bi joj oteli Kosovo i Metohiju i mislili su da su svoj posao zauvek završili. Posle mnogo teških godina, uspeli smo da se oporavimo, obnovimo i podignemo slobodarski duh našeg naroda. Naša je obaveza da odajemo počast svim srpskim junacima koji su položili svoje živote na oltar otadžbine”, rekao je tada predsednik.
Подели ову вест









Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.