Brisel želi komandu nad krizom u Evropi
Ovog puta Ursula fon der Lajen nije sačekala zvaničan ishod vanredne ministarske sednice suverenih članica EU povodom tamošnje nezapamćene energetske krize. Naime, Fon der Lajenova je u sredu, 48 sati pre današnje ministarske sednice, saopštila petokraki predlog iz Brisela za borbu EU protiv „astronomskih cena električne struje i ogromne ćudljivosti tržišta”, sa centralnom ulogom Evropske komisije (EK)u njemu.
„Izlazimo sa skupom hitnih mera koje će zaštititi ugrožene potrošače i biznis i pomoći im da se prilagode”, istakla je Fon der Lajenova.
Obavezno smanjenje potrošnje struje u „špic satima” u svim članicama unije; ograničenje cene energije, uključujući i „rampu” na prihode kompanija koje proizvode struju po niskoj ceni (iz obnovljivih izvora) uz preraspodelu njihovih „neočekivanih enormnih zarada zarad ugroženih”. Uz poseban naglasak na maksimalnu cenu ruskog gasa. To su ključne stavke SOS – energoplana Brisela.
Odluka predsednice EK da pretekne Češku, aktuelnog predsedavajućeg EU i države članice u zvaničnom predstavljanju svojih vizija za rešavanje goruće energetske krize, „zaslepeo” je mnoge političke prestonice te zajednice država, kako prenosi „Politiko”. Nakon izlaganja Fon der Lajenove, Mateuš Moravjecki, premijer Poljske, javno je posumnjao u motive Brisela da baš sada predloži „hitne (energetske) mere”. Energetska kriza u EU inače tinja već od prošle jeseni, da bi eskalirala nakon „specijalne vojne operacije” Rusije u Ukrajini, krajem februara.
„Oni (EK) već uzurpiraju ekstra nadležnosti kojih nema u (EU) poveljama. Protivnik sam da se Briselu dodeli i pedalj novih ovlašćenja nad institucijama EU”, preneo je londonski „Fajnenšel tajms” izjavu Moravjeckog.
Uoči današnje sednice ministara energetike država članica EU, Ana Moskva, poljska ministarka za klimu, istakla je da je Varšava „apsolutno protiv” ključnog od pet predloga Brisela. To jest, protiv zamisli EK da članicama unije nametne redukcije struje u „špic satima” (za 10–15 odsto, u još neodređenom periodu).
„Razumem da bi predsednica Evropske komisije želela da uštedimo energiju i može da apeluje, ali ona nema ovlašćenja da primorava bilo koju zemlju na to”, rekla je Moskva, podsećajući da članice unije prema važećem ustrojstvu te zajednice država imaju svoje nadležnosti u energetskoj politici.
„Evropska unija pokušava da sebi dâ autoritet koji ne postoji. Odluke o energetskom miksu, načinu na koji koristimo gorivo, kako koristimo energiju (struju) i gas, u nadležnosti su zemalja EU”, rekla je ona.
Kakav bi mogao biti ishod sednice ministara energetike EU danas, ostaje da se vidi. Prema najavama iz Brisela, konačna verzija EU strategije za borbu protiv energetske krize neće biti obelodanjena pre govora Ursule fon der Lajen o „stanju EU” 14. septembra.
Zašto je onda predsednica EK nedelju dana ranije javno izašla pred članice EU s predlogom? One svakako već imaju različito mišljenje o rešenjima energokrize u EU.
Jedno od mogućih objašnjenja vidljivo je iz radne satnice Evropske komisije iduće sedmice. „U utorak (13. septembra) Evropska komisija treba da predstavi svoj predlog ’Instrumenta za hitne slučajeve jedinstvenog tržišta’ (SMEI) kako bi olakšala monitoring lanaca snabdevanja kritičnih sektora i vanrednih situacija i intervenisala na tržištu”, preneo je briselski portal „Evroaktiv”, pozivajući se na predlog tog dokumenta.
Prema zamisli o SMEI, a kako javlja ovaj portal, Evropska komisija imala bi ulogu da spreči međudržavno postavljanje „rampi” u slučaju kriza kao što se desilo na početku pandemije i koje je već u naznakama energoplanova pojedinih članica pred zimu. Takođe, EK planira da uspostavi svoju skalu kako se utvrđuje „vanredno stanje” za sve članice, kao i za sve privredne sektore. Evropska komisija, prema istom izvoru, ima već pripremljenu organizacionu šemu savetodavne grupe za takve prilike, kao i skalu paprenih finansijskih kazni za one koji ne budu spremni da sarađuju (na primer firmi koje odbiju da Briselu dostave stanje svojih zaliha pojedinih važnih artikala, recimo gasa).
Ostaje još samo da se Evropski savet složi s novim nastojanjem Evropske komisije da u svakoj krizi, pa i energetskoj, zadobije „centralnu komandu”.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


