Petak, 10.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ratna prepiska bračnog para je dragocen istorijski izvor

Ratna prepiska bračnog para je dragocen istorijski izvor
(Фото Н. Марјановић)

Ratna prepiska bračnog para Jovanović koja opisuje uslove života paralelno iz nacističkog logora i okupiranog Beograda je veoma dragocen istorijski izvor, rekao je danas istoričar Dejan Ristić.

„Ta pisma su prvorazredni istorijski izvor koji govori o životu pod okupacijom u Beogradu i strahotama logora smrti. Ljubomir Jovanović je bio kao pripadnik vojske Kraljevine Jugoslavije koji je proveo čitav Drugi svetski rat u nekoliko nacističkih logora, dok je Bosiljka Jovanović živela u Beogradu” , rekao je Ristić za Tanjug.

Ristić je objasnio da je Ljubomir Jovanović kao pripadnik oružanih snaga imao status ratnog zarobljenika i bio bolje tretiran nego njegovi sunarodnici koji su svoje živote okončali u ustaškim logorima ili logorima smrti.

 „U logorima su postojali oni koji su po međunarodnim konvencijama uživali status ratnih zarobljenika, to su bili pripadnici oružanih snaga kraljevine Jugoslavije, a svi oni koji nisu imali taj status su nažalost stradali”, kazao je on. Muzej žrtava genocida otkupio je 181 pismo koji je bračni par Jovanović razmenio u periodu od četiri godine.

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Deda
Obzirom da je Jugoslavija 17 aprila 1941 potpisala bezuslovnu kapitilaciju, moze se postaviti pitanje : Da li je bilo svrsishodno ubijati Nemce u Srbiji, obzirom da se u nemackim logorima nalazilo (kao taoci) oko 200 000 srpskih vojnika i oficira ?
Deda
Kao zarobljeni jugoslovenski oficiri, moja dva ujaka su proveli 4 godine u oficirskom logoru u Osnabriku. Dobijali su pakete od rodbine, imali su pravo na sport. Nemci su postovali konvencije i bili korektni. Posle kapitulacije Nemacke, jedan se vratio u zemlju a drugi ostao na Zapadu, bojeci se komunisticke represije. O nasim zarobljenicima u Nemackoj se nije govorilo, kao da nisu postojali.
Сармагедон
Друже, у време окупације у Београду није убијен нити један немачки војник. У остатку Србије број погинулих Немаца био је мизеран, али пошто су они убијали 100 српских цивила за једног војника деловало је као да је погинуло много Немаца, а није. Убијање ратних заробљеника као одмазда за убијање војника на окупираној територији је обичај из каменог доба и америчких ратова из 20. века (Југославија и Украјина) јер они не поштују никакве договоре ни конвенције о људским правима и обичајима ратовања.
Bisa
I zašto je ovo uopšte vest? Pa odavno je poznato da su u Nemačkoj postojali logori za ratne zarobljenike. I da su prilike u Beogradu bile teške pod okupacijom.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.