Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

U te­stu iz ma­te­ma­ti­ke pot­kra­la se gre­ška

Osma­ci na ma­loj ma­tu­ri da­nas po­la­žu tre­ći test iz pred­me­ta ko­ji su iza­bra­li od pet po­nu­đe­nih
U te­stu iz ma­te­ma­ti­ke pot­kra­la se gre­ška
(Фото/ Н. Марјановић)

Dru­gog da­na ma­le ma­tu­re, ju­če u svim osmo­let­ka­ma ši­rom Sr­bi­je, osma­ci su ra­di­li test iz ma­te­ma­ti­ke i ka­žu da „uop­šte ni­je bio na­i­van”.

– Od ukup­no 20 za­da­ta­ka naj­te­ža su bi­la po­sled­nja tri u ko­ji­ma je tre­ba­lo da se na­ve­de po­stu­pak re­ša­va­nja, uglav­nom ge­o­me­tri­ja. Re­ci­mo, u po­sled­njem za­dat­ku dat je va­ljak i u nje­mu ku­pa, a tra­ži­lo se da iz­ra­ču­na­mo za­pre­mi­nu onog de­la valj­ka ko­ji ne za­u­zi­ma ku­pa. Pr­vi za­da­tak je bio naj­lak­ši, ali oni­ma ko­ji su pa­žlji­vo či­ta­li. U nje­mu je da­ta ta­be­la s vred­no­sti­ma vo­do­sta­ja iz­me­re­nim na ne­kim hi­dro­lo­škim sta­ni­ca­ma na vi­še re­ka, a pi­ta­nje je bi­lo gde je iz­me­ren naj­ni­ži vo­do­staj na re­ci Sa­vi. Ge­ne­ral­no, đa­ci­ma ko­ji ima­ju ja­ke pe­ti­ce iz ma­te­ma­ti­ke test ni­je bio to­li­ko stra­šan, ali oni­ma ko­ji ima­ju sla­bi­je oce­ne uop­šte ni­je bio lak – su­mi­ra­le su za naš list Ana, Mi­la i Ta­ma­ra, ma­le ma­tu­rant­ki­nje be­o­grad­ske OŠ „Vuk Ka­ra­džić”.

U 17. za­dat­ku na ma­tur­skom is­pi­tu iz ma­te­ma­ti­ke pot­kra­la se gre­ška – jed­na ci­fra je iz­o­sta­vlje­na u da­tu­mu ko­ji se po­mi­nje u tek­stu, a na osno­vu ko­ga je tre­ba­lo da uče­ni­ci iz­ra­ču­na­ju tač­no re­še­nje. Di­rek­to­ri­ma ško­la, pre ne­go što je is­pit po­čeo, sti­glo je oba­ve­šte­nje s na­zna­kom „hit­no–ur­gent­no” da u tom za­dat­ku tre­ba do­pi­sa­ti nu­lu is­pred ci­fre ko­jom je ozna­čen me­sec maj. U naj­kra­ćem, u tom za­dat­ku đa­ci­ma je ob­ja­šnje­no da ban­ka sva­kog da­na me­nja ši­fru za otva­ra­nje se­fa ko­ju do­bi­ja ta­ko što pr­vo for­mi­ra če­tvo­ro­ci­fre­ni broj A po­mo­ću red­nog bro­ja da­na i me­se­ca u da­tu­mu, na pri­mer, za 25. 03. A je 2503. Za­tim je pre­ci­zi­ra­no da če­ti­ri ci­fre u ni­zu XYZT či­ne ši­fru, pri če­mu je X – osta­tak pri de­lje­nju A sa dva, Y – osta­tak pri de­lje­nju A sa tri, Z – osta­tak pri de­lje­nju A sa pet i T – osta­tak pri de­lje­nju A sa de­vet. Pi­ta­nje je bi­lo ko­ja će ši­fra bi­ti po­sta­vlje­na na se­fu 30. 5. Is­pred ove pe­ti­ce na od­štam­pa­nom te­stu ru­kom je do­pi­sa­na nu­la, da­tum je is­pra­vljen ta­ko da pi­še 30. 05. Tač­no re­še­nje, da ši­fra za sef gla­si 1208, isti­na, do­bi­lo bi se i da ta nu­la ni­je do­pi­sa­na, ali bi zbr­ku na­pra­vi­lo to što se od uče­ni­ka oče­ku­je da od da­tu­ma za­pi­sa­nog tri­ma ci­fra­ma na­pra­ve če­tvo­ro­ci­fre­ni broj.

– Tač­no je da smo po­sla­li su­ge­sti­ju da de­ca do­pi­šu „0” za sva­ki slu­čaj, da se ne bi do­go­di­lo da ne­ko de­te bu­de zbu­nje­no. Ma­da bi na osno­vu pret­hod­nog de­la tek­sta ve­ro­vat­no bi­lo sve ja­sno i bez ove ko­rek­ci­je – uka­zao je za „Po­li­ti­ku” Bra­ni­slav Ran­đe­lo­vić, di­rek­tor Za­vo­da za vred­no­va­nje kva­li­te­ta obra­zo­va­nja i vas­pi­ta­nja (ZVKOV), ku­će u ko­joj na­sta­ju svi ma­tur­ski te­sto­vi, od osmi­šlja­va­nja za­da­ta­ka do pa­ko­va­nja od­štam­pa­nih te­sto­va u si­gur­no­sne ke­se.

Pi­ta­nje je ka­ko je mo­gu­će da ni­ko (ni auto­ri, ni re­cen­zen­ti) ni­je pa­žlji­vo po­gle­dao pr­vu ver­zi­ju od­štam­pa­nog te­sta iz ma­te­ma­ti­ke pa uočio i ko­ri­go­vao gre­šku pre ne­go što je is­pit­na kom­bi­na­ci­ja štam­pa­na za ge­ne­ra­ci­ju od oko 65.000 osma­ka u re­dov­nim ško­la­ma. Ran­đe­lo­vić ka­že da su struč­nja­ci iz Cen­tra za is­pi­te u ZVKOV-u „još ju­če uju­tru to ura­di­li, na vre­me” i uve­ren je da ova is­prav­ka ne­će ugro­zi­ti rad ni­jed­nog osma­ka.

Za­da­ci na ma­loj ma­tu­ri mo­ra­li bi bi­ti bez ijed­ne gre­ške u for­mu­la­ci­ji, a ne da se is­pra­vlja­ju i da se u nji­ma ne­što do­pi­su­je na dan po­la­ga­nja is­pi­ta, is­ti­če za „Po­li­ti­ku” Sr­đan Og­nja­no­vić, ne­ka­da­šnji di­rek­tor Ma­te­ma­tič­ke gim­na­zi­je, sa­da šef ko­mi­si­je za tak­mi­če­nja osno­va­ca u Dru­štvu ma­te­ma­ti­ča­ra Sr­bi­je.

– Jed­no je kad kao na­stav­nik jed­nom ode­lje­nju po­gre­šno iz­dik­ti­ra­te za­da­tak na kon­trol­nom, pa to pri­me­ti­te i is­pra­vi­te na ča­su u okvi­ru jed­nog ode­lje­nja, što se de­ša­va. Ovo je, ipak, mno­go ozbilj­ni­je, jer iste te­sto­ve ra­di vi­še od 60.000 de­ce na re­pu­blič­kom ni­vou i za sve njih tre­ba une­ti is­prav­ke u po­gre­šno for­mu­li­san za­da­tak i to na te­stu iz ma­te­ma­ti­ke, ko­ji je sva­koj ge­ne­ra­ci­ji naj­te­ži i ko­ga se de­ca naj­vi­še pla­še. Bio sam u pri­li­ci da jed­ne go­di­ne bu­dem re­cen­zent za­da­ta­ka za ma­tur­ski test iz ma­te­ma­ti­ke i ta­da smo uoči­li vi­še gre­ša­ka ko­je su is­pra­vlje­ne pre ne­go što su te­sto­vi oti­šli u štam­pu – ob­ja­šnja­va Og­nja­no­vić.

On sma­tra da je, s jed­ne stra­ne, do­bro to što je za­da­tak is­pra­vljen ne­po­sred­no pre ne­go što su đa­ci po­če­li da re­ša­va­ju test, ali oce­nju­je i da je to si­gur­no une­lo do­dat­nu po­met­nju. Pod­se­ća da de­ca na ma­tu­ru do­la­ze s tre­mom, da su tri da­na za­re­dom pod pri­ti­skom, po­la­žu te­sto­ve od ko­jih im za­vi­si da li će se upi­sa­ti u sred­nje ško­le ko­je že­le, te da se od njih u da­tim okol­no­sti­ma ne mo­že oče­ki­va­ti da pre­po­zna­ju gre­šku u tek­stu za­dat­ka, već pre da će po­mi­sli­ti da taj za­da­tak ne raz­u­me­ju i ne ume­ju da re­še. Go­to­vo isto za naš list ka­že i Na­ta­li­ja Bu­din­ski, na­gra­đi­va­na na­stav­ni­ca ma­te­ma­ti­ke, ko­ja pre­da­je osnov­ci­ma i sred­njo­škol­ci­ma u ško­li „Pe­tro Ku­zmjak” u Ru­skom Kr­stu­ru, u ko­joj se na­sta­va re­a­li­zu­je na ru­sin­skom i srp­skom je­zi­ku.

– Is­pra­vlja­ti gre­ške u te­stu na dan is­pi­ta ni­je do­bro i ne bi sme­lo da se do­ga­đa. To je pro­pust, ozbi­ljan pro­pust, jer je reč o ozbilj­nom is­pi­tu na dr­žav­nom ni­vou. Gre­ške se de­ša­va­ju i na gre­ška­ma se uči, ali to u ovoj si­tu­a­ci­ji ne mo­že da bu­de iz­go­vor – za­klju­ču­je Na­ta­li­ja Bu­din­ski.

Da­nas, tre­ćeg is­pit­nog da­na, ma­li ma­tu­ran­ti re­ša­va­će za­dat­ke iz pred­me­ta ko­ji su iza­bra­li od po­nu­đe­nih pet: isto­ri­je, bi­o­lo­gi­je, ge­o­gra­fi­je, fi­zi­ke i he­mi­je.

Komentari7
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Zemunac
Ne sastavljaju profesori testove, vec drustvo iz Zavoda koje nikada nije odrzalo ni jedan cas.
Из Британије
У Србији не би требали да имамо ”тест” (енглеска реч) већ ”проверу знања или испит”. ”Матура” је такође непотребна страна реч, у преводу ”зрелост”.
IG
Test (test) kviz (quiz), Ispit (exam) su metodi provere znanja. Test potice od latinske reci 'testum'. Exam potice od latinske reci 'examinationem'. Quiz potice od latinske reci 'inquirere'.
Book
Nije se greska potkrala vec nasi profesori nemaju elementarnog znanja iz matematike a znaju da se bave politikom.
Svasta
Kakve veze imaju profesori sa zadacima, pa nisu ih oni pravili? Nasi ljudi imaju obicaj da komentarisu stvari o kojima apsolutno nemaju pojma!
Zoran
Kad bi covek video samo zadatke mislio bi da ste genijalci. A kad vam vidi praksu, katastrofa.
Mungos
Greška može da se potkrade samo onima koji nisu proveravali test tj. onima koji ne znaju svoj posao.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.