Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
OTVORENA KUPALIŠNA SEZONA NA LIDU

Zasad brčkanje u plićaku

Dunav još nije dostigao prijatnu temperaturu pa se retko ko odlučuje da skroz zaroni u vodu
Zasad brčkanje u plićaku
Само сунчање и шетња у плиткој води (Фотографије Раде Крстинић)

​Vremenski uslovi nisu baš išli naruku onima koji su nameravali da daju puni doprinos zvaničnom otvaranju kupališne sezone na Lidu. Jedna od najlepših dunavskih plaža u regionu tokom vikenda je zbog nižih temperatura za ovo doba godine bila prilično malo posećena. Ipak, uverili smo se da je sve spremno za najžešće „udare” posetilaca na Veliko ratno ostrvo koji tek slede. Sve do kraja avgusta.

Gradska opština Zemun i opštinska Turistička organizacija još u subotu su proglasile otvorenom tradicionalnu manifestaciju „Leto na Lidu” i označili početak kupališne sezone na „zemunskom moru”. A da je sve u skladu sa pravilima, dokaz su i prisustvo pripadnika spasilačke službe, dežurne medicinske ekipe, tuševa i pijaće vode. Uređeni su i tereni za sportove na pesku, a radi i kafanica iznad plaže u kojoj se posetioci mogu okrepiti osvežavajućim pićima, kafom, pivom. Ako neko baš ogladni ima šta i da se „gricne”.

‒ Dunav je još hladan, tako da zasad prija samo brčkanje, onako do kolena ili kuka. Ali to je uvek tako. Za nekoliko dana voda će biti sasvim prijatna i kupaćemo se po ceo dan. A posle kupanja, gore, na „roštiljadu” ‒ kaže nam komšija Miroslav P. i objašnjava da je deo njegove ekipe već doneo mobilne frižidere pune mesa i pića i da će veoma brzo svi pristupiti pripremi jedne dobre gozbe.

Gurmanske čarolije iznad plaže

Predraga S. iz Barajeva ni prilična daljina ne sprečava da „upali” auto i dođe na „zemunsko more”. Jedino ima pritužbe na parking.

‒ Ovde je fantastično, ljudi i ne znaju šta imaju. Ovo je dragulj Dunava. Svake godine dolazimo po više puta. Uživamo u reci, ali i van reke, gore na onim drvenim garniturama ili u kafanici. Kad se saberem, dolazak ovde me dođe džabe u odnosu na neko fensi izletište ‒ kaže nam Predrag.

Naravno, kao i obično, priprema dela ostrva za dolazak posetilaca u nadležnosti je „Zelenila Beograd”, čiji vredni radnici već danima uveliko sređuju travnate površine i pripremaju ih za početak sezone. Oni brinu da ovaj dragulj prirode i dalje živi i postoji usred beogradske betonske džungle. Sprečavaju neodgovorne da seku šumu, rasteruju krivolovce, čuvaju naše zajedničko ostrvo...

A most do Lida? To je duga priča. Pre oko tri godine zemunska opština je poslala gradu idejni projekat za instaliranje fiksnog, stalnog mosta koji bi spajao Zemunski kej sa Velikim ratnim ostrvom. Do danas nije poznato gde je i kako ta dokumentacija završila, ali očigledno je da je sve ostalo na ideji i da je najpouzdaniji „partner” brojnim posetiocima svih ovih godina bila i ostala Vojska Srbije sa svojom pontonjerskom jedinicom.

Podsetimo, „Politika” je pre mnogo godina načela ovu temu. Tada smo od jednog opštinskog funkcionera dobili kompletno idejno rešenje za izgradnju betonsko-drvene ćuprije preko dunavskog rukavca, kao i skice propratnih objekata, poput vidikovca s jedne strane i turističkog naselja na samom ostrvu. Ovaj projekat, međutim, nikada nije zaživeo. Bila je to dobra ideja, ali loše zamišljena realizacija.

Onda je na red došla i priča o Starom savskom mostu i rodila se nada da bi on mogao da bude postavljen između Zemunskog keja i Lida. Međutim, i ovo je propalo pošto su se građani navodno u anketi izjasnili da žele da se „starina” preseli na suvo, u Park Ušće. Sad se zna da trenutno ni tamo neće biti postavljen, već na nekoj gradskoj njivi uz reku. Mada i to postaje neizvesno jer je uklanjanje ili demontaža Starog mosta odavno trebalo da počne.

Najpouzdaniji prelaz 

Mada posetioce do Velikog ratnog ostrva i dalje vozi više privatnih prevoznika svojim čamcima, utisak je da je nekako najpouzdaniji, a svakako i najisplativiji ‒ budući da je besplatan ‒ prelaz preko pontonskog mosta. Još pre neki dan Vojska Srbije je postavila ponton koji spaja Zemunski kej sa Lidom. Dugačak je od 330 do 360 metara, u zavisnosti od vodostaja, a korisna širina za pešake i vozila komunalnih službi iznosi 215 santimetra.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

s. dobrović
Eeee brate... da nije ukinuta Banja Vrujci sad bih se tamo brčkao i blatario, ali brateee od kad se zovu "terme"... nekako mi falš.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.