Nedelja, 12.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Prvak od 22 kile, a torba od najmanje pet

Merili smo: đačka torba u prvom razredu osmoletke duplo je teža nego što preporučuju stručnjaci Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu. Kako koja godina škole odmiče, knjige su sve teže i po kilaži i po sadržaju
Prvak od 22 kile, a torba od najmanje pet
Тежина свезака и уџбеника за један школски дан, без ужине, пернице и прибора за ликовно или опреме за физичко васпитање (Фото „Политика”)

Sricanje prvih slova i sabiranje početnih desetica đacima prvacima, uz druženje i upoznavanje novih drugara, bez opterećenja ocenama, u početnoj godini osnovne škole dođe kao razonoda. I mogli bismo reći da prvi razred i nije uopšte težak – da nije đačkog ranca pod kojim većina prvačića posrće, kao što mnogi od njih u kasnijim godinama brekću pod težinom gradiva i novih predmeta.

Jedan od „Politikinih” žgoljavih ali žilavih prvaka, beogradski đak Sara Stamenković na sistematskom pregledu u prvom razredu imala je okruglo 20 kilograma, dok je tog utorka njen ranac težio pet kila. Izmerili smo sve njene knjige za prvi razred i bile su teške četiri kilograma, a kada smo im dodali sveske vaga je pokazala kilo više. Budući da učenici ne nose svaki dan sve udžbenike i sveske nadali smo se da je onda đački ranac laganiji. Ali vaga je pokazala da nije kada smo pomenutog utorka, uz neophodne knjige i sveske, u njega spakovali pribor, užinu, vodu koje svaki prvak nosi, i opremu za fizičko… To je inače duplo više od preporučene težine torbe prosečnog đaka prvaka, koju su lane na početku školske godine istakli na sajtu Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu. U tekstu nazvanom „Pravilno nošenje školske torbe – preduslov za zdravu kičmu” tamošnji stručnjaci naveli su da prosečan prvak, „normalne težine i uhranjenosti” ima od 22 do 25 kilograma i da prosečna đačka torba ne bi trebalo da pređe deset odsto njegove težine. To znači da ranac ne bi trebalo da je teži od dva do dva i po kilograma, ako ne želimo da nam deca hodaju sa deformitetima kičme, a ne pet, koliko je pokazala vaga našeg prvaka.

Uz to, ključni podatak koji ukazuje na tačnost tvrdnje da težina đačke torbe nije mit jeste činjenica da su roditelji sadašnjih osnovaca negde u poslednjim decenijama prethodnog veka u prvom razredu osmoletke svakodnevno imali tri do četiri časa, a da današnji prvaci, računajući odlaske na digitalni svet, dopunske, dodatne, odnosno izborne aktivnosti i obavezni čas odeljenjskog starešine, četiri od pet puta – nedeljno imaju pet časova. Znači, imaju više predmeta, ali više i knjiga, jer za srpski, matematiku, svet oko nas i engleski, koji nekada nismo učili do petog razreda, uz udžbenike imaju i podebele radne listove. Čim zakorače u učionice današnji đaci na časove nose i knjige iz muzičkog i likovnog, čega, takođe, nekada nije bilo u prvim razredima osmoletke. A nije bilo ni udžbenika iz građanskog vaspitanja. Upravo to su nam istakli i roditelji Sarinih školskih drugara koji su na pitanje da li je teška đačka torba uglas povikali: „Pa naravno da jeste.”

Kako koji razred odmiče – ranac je sve teži, a knjige deblje, naglašava Danijela Vukčević, majka beogradskog osnovca koji kreće u četvrti razred OŠ „Đura Jakšić”. Ona ima i ćerku koja polazi u četvrtu godinu Dvanaeste beogradske gimnazije, odličan je đak i nosi uredno sve knjige.

– Nisam merila, ali imam utisak da je ponekad njen ranac težak i po osam kilograma. Previše su opterećeni, naročito u gimnazijama, ali i od petog razreda osnovnih škola – kaže Vukčevićeva.

Uroš Pejović, koji ima osnovca u nižim razredima osmoletke, smatra takođe da je đački ranac pretežak i da su prosvetne vlasti mogle da ih oslobode ne samo knjige iz građanskog vaspitanja već da radi rasterećenja dece razmisle o ukidanju i tog predmeta i veronauke.

I Jelena Ilinčić, koja ovih dana baš bira ranac za svog prvaka u OŠ „Ivo Andrić” u glavnom gradu, a drugo dete šalje u prvu godinu gimnazije, naglašava da oni koji su pravili plan i program rada u osmoletkama uopšte nisu mislili na nejaka leđa osnovaca:

– Nemoguće je da im baš svaki dan trebaju i sveske i radni listovi i knjige na času. A gde je tu oprema za fizičko i likovno vaspitanje, pa plus užina, koja je za dečake u razvoju i pubertetu ponekad poprilično obilna? Oni treba da rastu, a đačka torba u nekim slučajevima iznosi četvrtinu njihove težine na početku školovanja, pa se onda pitamo zašto nam deca masovno imaju krivu kičmu.

Izgleda da nisu samo igrice, mobilni telefoni i sedenje za kompjuterom problem. Ima nešto i u rancu.

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Zoran
Ugojite decu. :)
Lex
Сви уџбеници у основним и средњим школама треба да прате тромесечја. Дакле, сваки уџбеник треба да се припрема бар из три дела. Пример: Српски језик за први разред би био подељен на уџбенике 1а, 1 б и 1в.
Bosko Vukov
Izvinite, a sta je tu kao nesto novo?
Zoran
Nije nista novo, to je najstrasnije. :)
3ОРАН
Овај проблем има једноставно решење. Књиге и радни листови могу да се штампају у по 4 мање књиге: по једна за свако тромесечје. Мање свеске и нови формат књига може сманјити тежину на пола. Сретно.
Земунац
Још када сам ја пошао у основну школу, а то је било пре неких 60 година говорило се о тежини школске торбе и ево све до данас остаде иста прича. Покушано је то чувеним ормарићима у школама и дуплим уџбеницима, једни за школу, други за кућу и опет ништа. У моје време тежину су чинили уџбеници, свеске, опрема за ликовно, музичко и физичко. У мојој школи је било обавезно презување, па смо сви носили кесу са патикама. Данас су на све то и радне свеске које су по величини и тежини исте као уџбеници.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.