Četvrtak, 25.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Demontaža dela zgrade bivše pošte u Savskoj 2

Prozori i deo krova se uklanjaju, što je početak rušenja ovog objekta na čijem mestu će biti sagrađen kulturni centar u kojem će dominirati komercijalni sadržaji
Demontaža dela zgrade bivše pošte u Savskoj 2
Ново здање имаће идентичну фасаду у српско-византијском стилу коју је пројектовао архитекта Момир Коруновић (Фото: Б. Васиљевић)

Zgrada nekadašnje Pošte šest u Savskoj ulici 2 u septembru je iseljena, a sada je ostala bez prozora i dela krova. Demontiranje stolarije praktično je početak uklanjanja ovog objekta da bi na njegovom mestu bio podignut kulturni centar sa identičnom fasadom koju je u srpsko-vizantijskom stilu između dva svetska rata projektovao arhitekta Momir Korunović. Prepreka za rušenje te zgrade oštećene u Drugom svetskom ratu potom obnovljene u socrealističkom maniru, prema zamisli arhitekte Pavla Krata, tako što je njena spoljašnjost ostala bez fasadnih ukrasa, nema jer postojeći objekat nije kulturno dobro. Istina, zdanje je bilo na listi objekata koji treba da se sačuvaju planom sačinjenim za „Beograd na vodi”, a deo javnosti nedavno se usprotivio rušenju i tog objekta. On će za razliku od brojnih drugih čak i arhitektonski vrednijih zgrada koje su prethodnih godina sravnjene sa zemljom širom grada ipak „vaskrsnuti” u srpsko-vizantijskom stilu, što sa druge strane deo javnosti odavno priželjkuje.

Radnici koje smo juče zatekli u Savskoj ulici kažu da uklanjanje krova i stolarije sa unutrašnje strane objekta prema višespratnicama „Beograda na vodi” traje već dvadesetak dana. Sredinom meseca okončana je javna prezentacija urbanističkog projekta (UP) za taj deo „Beograda na vodi”, a prošle nedelje taj dokument je, kako nam je potvrđeno u gradu, dobio zeleno svetlo gradske Komisije za planove. UP-e je izradila kompanija „Mašinoprojekt kopring”, finansira ga preduzeće „Beograd na vodi”, a investitor je grad. UP-om je potvrđeno rušenje stare pošte pored zdanja nekadašnje Glavne železničke stanice na Savskom trgu u čijem zaleđu je planirana i izgradnja osnovne škole i obdaništa – kampusa obrazovnih ustanova. Tako je stavljena tačka na brojne nedoumice u vezi sa sudbinom zgrade bivše Pošte šest: da li će cela biti porušena ili samo jedan deo, za koje namene će biti korišćena, hoće li se prodavati ili kome će biti dodeljena i u čijem interesu – javnom ili privatnom.

Prva faza tog budućeg kompleksa je izgradnja kulturnog centra u kojem je za komercijalne sadržaje predviđena dvostruko veća površina – oko 5.500 kvadrata. Kulturni centar imaće podrum i šest spratova, što odgovara izvornom Korunovićevom projektu i u njemu će se naći dečji muzej, galerije, umetničke radionice, škole kulturno-umetničkih disciplina, knjižare…

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Gentilhomme Vieille Canaille
Трансформације Париза сачињавају све модернизације које су се одвијале у француској престоници од 1853. до 1870. године, а које је под вођством цара Наполеона III извршио префект Жорж Ежен Осман, барон Осман. Пројекат је обухватио све области урбаног планирања, како у срцу Париза, тако иу његовим крајевима: улице, булевари и авеније, регулација фасада , канализационе и водоводне мреже, јавних објеката и споменика, као и као проширење престонице . Може ли то и Београд?
Из Британије
”Обнова” зграде рушењем и задржавањем или изградњом копије старе фасаде је промашени, застарели приступ обнови који је коришћен по Европи 70их и 80их година прошлог века. Таквим приступом суштина старе зграде се брише а здање своди на ништа више од ”позоришне кулисе”, боље рећи архитектонско историјски кич и неукус. Суштина је да је остало мало места у центру Београда где може да се гради и добро заради стога и свакојаки ”разлози” за рушење постојеће историјске баштине.
Земунац
Боље и тај ''историјски кич и неукус'' него подизање модерне зграде између старих зграда као што је гомила објеката саграђених у потезу Теразије - Калемегдан. На крају која је ''суштина старе зграде''? Објекат Народног музеја је првобитно саграђен за потребе банке. Зар објекат саграђен за потребе поште не може по томе бити искоришћен за неке друге намене? А самом објекту је, после Другог светског рата, промењен првобитни изглед, па не може бити речи о ''историјској баштини''.
Бранислав Станојловић, UK
Имаш ли шта против што су православни Руси поново саградили на првобитним темељима саборну цркву у Москви коју је Стаљин разрушио?
konkretno
Sramota.
Земунац
Зашто срамота? Цела Варшава је после рата изграђена како је била на основу фотографија и разгледница. Наши грађевинари су својевремено по Москви градили нове зграде на место старих, али услов је био да фасада остане иста. Тако је и са овом Коруновићевом зградом, која је доста оштећена током рата и бомбардовања, па је обновљена само због потребе поште на железници. Сада када желе да врате првобитни изглед вама је то срамота? Значи боље би било да су је срушили и направили бетон-стакло зграду!?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.