Petak, 19.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Koncert u čast Vasilija Mokranjca

 Koncert u čast Vasilija Mokranjca
Василије Мокрањац (Фотодокументација УКС)

Koncertom u Kolarčevoj  zadužbini u Beogradu renomirani Simfonijski orkestar RTS-a pridružio se sinoć obeležavanju 100 godina od rođenja jednog od najznačajnijih srpskih kompozitora Vasilija Mokranjca. Dirigent Aleksandar Kojić upravljao je orkestrom, a solistkinja na violini bila je Katarina Ude. Publika u Kolarcu imala je priliku da čuje „Lirsku poemu”, najpoznatije orkestarsko delo Vasilija Kolarca, ali i njegovu „Prvu simfoniju”. Na programu sinoćnjeg koncerta bio je i čuveni „Koncert za violinu i orkestar, u Ge duru” Jozefa Joakima. Publika je aplauzom nagradila protagoniste ovog prvorazrednog muzičkog događaja.

Vasilije Mokranjac dao je svestran i trajan doprinos srpskoj muzičkoj umetnosti, kulturi i pedagogiji. Rođen u porodici muzičara, rano je pokazao dar za muziku. Diplomirao je klavir u klasi Emila Hajeka i kompoziciju u klasi Stanojla Rajičića na Muzičkoj akademiji u Beogradu. Posle pedagoškog rada u muzičkim školama „Josif Marinković“ i „Mokranjac“ u Beogradu, godine 1956. postaje docent na Muzičkoj akademiji, da bi 1965. Bio izabran za vanrednog, a 1972. za redovnog profesora kompozicije. Od 1962. do 1965. bio je predsednik Udruženja kompozitora Srbije. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1967. godine, a za redovnog člana 1976. godine kada je dobio i Sedmojulsku nagradu za životno delo.

Kompozitorski opus Vasilija Mokranjca obuhvata pet simfonija i druga dela za simfonijski orkestar, koncertantnu, kamernu i solističku muziku, kao i radio-drame i veliki broj partitura pozorišne i filmske muzike. Kompozicije za solo klavir Vasilija Mokranjca nastajale su u dugom vremenskom periodu. U prvoj stvaralačkoj fazi nastaju „Tema sa varijacijama“ (1947), „Etide“ (1951–1952), „Dve sonatine“ (1953–1954), „Fragmenti“ (1956) i „Šest igara“ (1950–1957). U drugoj stvaralačkoj fazi (1958–1972), težište Mokranjčevog kompozitorskog rada je na simfonijskoj muzici, da bi se posle 15 godina pauze vratio solo klaviru u trećoj stvaralačkoj fazi (1972–1984), kada nastaju njegova značajna ostvarenja: ciklusi „Intime“ (1973), „Odjeci“ (1973), „Pet preludijuma“ (1975) i poslednje dovršeno delo, „Preludijum“ (1984).

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Vanja
Ako bi se snimao film o njemu, Bjelogrlic bi mogao da ga glumi.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.