Ponedeljak, 13.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Među zaposlenima vladaju simptomi burnauta

Više od polovine ispitanika izjavilo da su u nekom trenutku u protekloj godini sagoreli zbog posla
Među zaposlenima vladaju simptomi burnauta
(Pixabay)

Nova anketa koju je naručila američka Nacionalna alijansa za mentalne bolesti (NAMI), a u kojoj je učestvovalo više od 2.000 zaposlenih odraslih, pokazala je da za skoro tri četvrtine (74 odsto) ljudi prikladno da razgovaraju o problemima u vezi sa mentalnim zdravljem na poslu, ali samo 58 odsto njih je kazalo da bi im bilo ugodno da to rade. Ispitanici su bili zamoljeni da identifikuju šta je za njih bio izvor stresa u poslednjih šest meseci. Najčešći odgovor je bio „stanje u svetu” (68 odsto), zatim „posao” (48 odsto), „finansije” (45 odsto), „lični život” (41 odsto), „fizičko zdravlje” (40 odsto) i „mentalno stanje” (37 odsto).

Više od polovine ispitanika izjavilo je da su sagoreli u nekom trenutku u protekloj godini zbog posla, a više od trećine je reklo da oseća da im je mentalno zdravlje narušeno zbog posla.

– Zaposleni kojima je manje prijatno da pričaju o svom mentalnom zdravlju na poslu imaju veću verovatnoću da će prijaviti burnaut i patnju zbog posla u prošloj godini – navedeno je u anketi alijanse.

S druge strane konsultantska kuća za ljudske resurse „Mercer” otkriva da je dve trećine (67 odsto) poslodavaca reklo da depresiju i anksioznost smatraju problemom na poslu, a 21 odsto ih je navelo da je to za ozbiljnu zabrinutost, u svom najnovijem istraživanju zdravstvenih beneficija u organizacijama sa najmanje 500 zaposlenih. Otprilike isti procenat (68 odsto) je rekao da je stres vezan za posao zabrinjavajući, a 59 odsto je navelo da je stres vezan za finansije, preneo je Si-En-En.

I u Srbiji se kao tačno pokazalo da među zaposlenima vladaju simptomi sagorevanja – burnaut. Kako je „Politika” ranije pisala, sindrom burnauta vrlo je čest problem u kolektivima, ali i dalje u velikoj meri neprepoznat i zamaskiran.

Većina radnika u okviru svog osnovnog akademskog obrazovanja nije prošla nikakav oblik edukacije koji bi im u kasnijem profesionalnom radu pomogao da se nose sa različitim stresnim situacijama na poslu. Zato je, smatraju stručnjaci, neophodno kontinuirano raditi na razvijanju programa prevencije i podrške za sve zaposlene, ali i na poboljšanju uslova i organizacije rada.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Земунац
Зашто бурнаут када имамо наше изразе: сагоревање и изгарање? Доста са Фемама!
Читалац
Зато што нам систематски уништвају језик, а праве се да га бог зна како штите.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.