Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Francuski autori na „Molijerovim danima”

Andrej Makin, Majlis Besri i Kristijan Laks gostuju na književnoj manifestaciji koju organizuje Francuski institut u Srbiji
Francuski autori na „Molijerovim danima”
Мајлис Бесри (Фото Franceska Mantovani/Gallimard)

Već tradicionalna književna manifestacija „Molijerovi dani”, koju organizuje Francuski institut u Srbiji, biće održana od 8. do 11. maja u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu, a srpskoj publici će se ovaj put predstaviti pisci Andrej Makin i Majlis Besri, kao i strip autor Kristijan Laks.

Manifestacija počinje u ambasadi Francuske u Beogradu 8. maja, u 12 sati, svečanim proglašenjem dobitnika „srpskog Gonkura”. Zvanični naziv ove književne nagrade, jedinstvene po tome što je dodeljuju mladi, jeste „Gonkurov izbor studenata Srbije” . U prisustvu francuskog pisca Andreja Makina, studenti univerziteta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, koji su proteklih meseci analizirali četiri francuska romana iz poslednje selekcije za Gonkurovu nagradu, proglasiće svog favorita. U konkurenciji su romani: „Bdeti nad njom”, čiji autor je Žan-Batist Andrea, zatim „Humus” Gaspara Keniga, „Sara, Suzan i pisac” Erika Renara i „Tužni tigar” autorke Než Sino.

Centralni gost Andrej Makin, jedan od najprevođenijih savremenih francuskih pisaca, svoj prvi veliki uspeh postigao je romanom „Francusko zaveštanje”, koji je 1995. godine dobio najprestižnije francuske književne nagrade – Gonkur, zatim Gonkur gimnazijalaca Francuske i Medisi. Makin je rođen 1957. godine u Divnogorsku u Sibiru, a obrazovan je u duhu francuskog jezika i kulture, pošto mu je baka bila Francuskinja. Odbranio je doktorat o savremenoj francuskoj književnosti na Moskovskom univerzitetu, a krajem osamdesetih godina nastanio se u Francuskoj. Predavao je nekoliko godina ruski jezik i književnost, a doktorirao je i na Univerzitetu Pariz IV.

Većina njegovih romana prevedena je na srpski, najveći broj dela objavila je Paideia, a kasnije ga objavljuje Laguna. Osim „Francuskog zaveštanja”, poznati su mu romani: „Stari kalendar jedne ljubavi”, Prijatelj Jermenin”, „Arhipelag za drugi život”, „Voljena žena”, Zemlja i nebo Žaka Dorma”, „Ispovest grešnoga stegonoše”, „Žena koja je čekala, „Kći Sovjetskog Saveza”, „Muzika jednog života”...

Razgovor sa Makinom biće priređen u Beogradu 8. maja od 18 sati u Francuskom institutu, a sledećeg dana gostovaće u Novom Sadu od 18 sati u Biblioteci Matice srpske. Takođe će potpisivati svoje knjige u petak, 10. maja, od 17 sati u knjižari „Delfi SKC”.

Majlis Besri, romansijerka i producentkinja radio-emisija na France Culture, senzacionalno je stupila na francusku književnu scenu 2020. godine romanom „Treće doba” za koji je iste godine dobila Gonkurovu nagradu za prvi roman. U ovoj knjizi ona opisuje poslednje dane nobelovca Semjuela Beketa, koje je proveo u jednom pariskom domu za ljude trećeg doba. Roman je objavljen kod nas 2023. godine u izdanju „Geopoetike” u prevodu Olje Petronić.

I sledeća svoja dva romana ova autorka je posvetila velikim stvaraocima: u središtu knjige „Raspršene ljubavi” je pisac nobelovac Vilijam Batler Jejts, dok je u delu „Dadilja Fransisa Bejkona” reč o pomenutom slikaru.

Majlis Besri će gostovati u Beogradu u četvrtak 9. maja od 18 sati u Francuskom institutu, dok će u petak, 10. maja, gostovati u Kragujevcu od 12 sati u Studentskom kulturnom centru.

Treći gost, francuski strip autor Kristijan Laks, govoriće o svom radu u petak, 10. maja, od 18 sati u Francuskom institutu u Beogradu, dok će sledećeg dana takođe od 18 sati gostovati u Novom Sadu u knjižari „Zenit”. Laks je objavio više od 50 albuma, više serijala i dobitnik je brojnih nagrada. „Crvena figura plodnosti” je prvi i za sada jedini njegov strip preveden na srpski. Posvećen je neobičnoj skulpturi iz 14. veka, ali i migracijama, kolonijalizmu, raznovrsnosti kultura, spasavanju umetničkih dela od uništavanja, značaju Luvra... Junak stripa rizikuje svoj život da bi spasao „Crvenu figuru plodnosti” od rušilačkih snaga u njegovom rodnom Maliju. Opsednut je jednim ciljem – spasiti ovu skulpturu, prevaliti opasan i mukotrpan put do Pariza i poveriti je Luvru. Laks često kroz svoju umetnost iznosi kritiku savremenog društva i nepravde koje su prisutne u mnogim njegovim sferama.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.