Subota, 06.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Osmoro pisaca u izboru za Nagradu „Aleksandar Tišma”

Osmoro pisaca u izboru za Nagradu „Aleksandar Tišma”
(Фото/ Википедија)

U užem izboru za Međunarodnu nagradu za književnost „Aleksandar Tišma”, za celokupan književni opus se nalaze: Sesil Vajsbrot, Slobodan Šnajder, Laslo Vegel, Sergej Žadan, Andžej Stasjuk, Tatjana Cibuleak, Aleksandar Hemon i Semezdin Mehmedinović. Na ovogodišnjem konkursu za ovo priznanje, koje svake druge godine dodeljuje Fondacija „Aleksandar Tišma”, nominovano je 48 pisaca sa različitih meridijana sveta: Konga, Čilea, Kine, Moldavije, Francuske, Nemačke, Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Čehoslovačke, Poljske, Hrvatske, SAD, Srbije, Španije itd. Žiri u sastavu: Irma Rakuza (predsednica), Karl-Markus Gaus, Vladislava Gordić Petković, Matijas Enar i Laslo Marton, imao je težak zadatak, jer su svi nominovani pisci dobitnici nacionalnih i međunarodnih nagrada i prevedeni su na velike svetske jezike. Nakon sabiranja bodova žirija, četvoro pisca podelilo je peto mesto, pa je najuži izbor proširen sa petoro na pomenutih osmoro pisaca.

Nagrada će biti uručena laureatu 24. juna na svečanosti u Matici srpskoj u Novom Sadu, u godini velikog jubileja u kojoj srpska i svetska književnost obeležavaju 100 godina od rođenja Aleksandra Tišme. Nagrada se sastoji od novčanog iznosa (10.000 evra) i diplome koju potpisuju predsednik Upravnog odbora Fondacije i predsednik žirija. Dosadašnji dobitnici Međunarodne nagrade za književnost „Aleksandar Tišma” su Laslo Darvaši i David Albahari.

Fondacija „Aleksandar Tišma” osnovana je u avgustu 2016. godine. Misija Fondacije je afirmacija, popularizacija i proučavanje dela i ličnosti književnika i akademika Aleksandra Tišme. Jedna od osnovnih aktivnosti Fondacije je dodela Međunarodne nagrade za književnost „Aleksandar Tišma”. Nagrada se dodeljuje svake druge godine najboljem svetskom piscu za ukupno ili pojedinačno književno delo napisano i objavljeno na bilo kom svetskom jeziku, a prevedeno i objavljeno na jednom od evropskih jezika – nemačkom, engleskom i francuskom.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.