Četvrtak, 04.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Senzacionalni balet Sergeja Polunjina

Želeo sam da prikažem Raspućinovu tamnu stranu, ali i svetlost koja je u njemu postojala, isticao je često slavni baletski umetnik
Senzacionalni balet Sergeja Polunjina
Сергеј Полуњин јуче у Београду док је држао специјални мастер клас (Фото: Анђелко Васиљевић)

Sergeja Polunjina, baletskog umetnika svetske slave u Srbiji dobro poznajemo, igrao je za publiku u Narodnom pozorištu više puta, pružio je priliku domaćim igračima da se predstave u svetu, ima od pre nekoliko godina i naš pasoš, a osnovao je i Fondaciju za pomoć mladim talentima. Ovog puta, večeras od 20 časova u Plavoj dvorani Sava centra na programu je, kako najavljuju organizatori, „senzacionalan balet” sa Sergejom Polunjinom u predstavi „Raspućin”, u okviru festivala „Večeri opere i baleta”. To je jedinstvena prilika u regionu da se pogleda ovaj komad, koji je već igran na značajnim svetskim scenama. Koreografiju za pomenuti savremeni balet, u kom učestvuje pet igrača, potpisuje Juka Oiši, a njeno delo „Posvećenje” sa Polunjinom smo takođe gledali u prestoničkom nacionalnom teatru. Muziku je komponovao Kiril Rihter, scenograf je Oto Bubeniček, kostimograf Uljana Sergejenko, a dizajner svetla David Misakjan. U naslovnoj ulozi je Sergej Polunjin, uz njega igraju Džona Kuk (princ Feliks Jusupov), Aleksej Ljubimov (car Nikolaj II), Elena Polunjin (carica Aleksandra Fjodorovna) i Jaromir Furaev (carević Aleksej). Ulogu carevića Alekseja u svetu je svojevremeno igrao i naš mladi Đorđe Kalenić sa velikim uspehom.

Sergej Polunjin pripada intrigantnim baletskim zvezdama, porede ga sa Nižinskim, Nurejevim i Barišnjikovim. Školovao se u Ukrajini gde je i rođen, zatim i u Velikoj Britaniji. Bio je član britanskog Kraljevskog baleta na Kovent Gardenu, a sa samo 19 godina postao je najmlađi prvak u istoriji te kuće. Odigrao je gotovo sve vodeće uloge u klasičnim baletima, u najznačajnijim svetskim pozorištima.

Strana kritika ga opisuje rečima: „Polunjin ima nešto više od virtuoznosti i tehnike, on ima bes i intenzitet koji vas hipnotizira i pleni tako da ne možete da prestanete da ga gledate.”

Juka Oiši, koreografkinja, nekadašnja balerina Teatra u Hamburgu, o predstavi „Raspućin” rekla je inostranim novinarima da je „sama koreografisala svoje viđenje poznate priče, pokušavajući da razume osećanja svakog od likova i prikazujući ih u jasnim slikama”.

Potom je navela:

– Zato sam odlučila da pozornica bude šahovska tabla, pošto su mnogi igrači u ovoj drami bili i jaki i slabi u različitim momentima. Da, i Raspućin je ponekad bio glavni igrač, a ponekad pion.

Polunjin je dodao da je Oiši čitala knjige o Raspućinu i inspirisala ju je ideja da prikaže dva dominantna aspekta njegovog karaktera, kao sveštenika i razvratnika.

– Dok sam radio na tom liku, želeo sam da prikažem Raspućinovu tamnu stranu, ali i svetlost koja je u njemu postojala – isticao je često u susretu sa novinarima slavni igrač.

– Srećan sam što ću nastupiti u Srbiji, to je za mene specijalno mesto, a i vaši ljudi su specifični – govorio je Polunjin, tokom prethodnih gostovanja u našoj zemlji. Kao najmlađi prvak Kraljevskog baleta u Londonu, igrao je neštedimice u ovoj kući i onda rekao – ne. Ukazao je na težak položaj baletskih igrača u svetu koji se brzo i lako potroše tokom kratke karijere, a ostanu bez adekvatne nagrade, ukoliko uporedimo njihove zarade sa primanjima sportista. Nastojao je da promeni pravila i uslove rada u svetu baleta. Na polju filma, sarađivao je sa Kenetom Branom i Rejfom Fajnsom, koji ga je uključio u svoje ostvarenje „Bela vrana”.

Kada smo svojevremeno upitali Polunjina da za „Politiku” kaže kakav odnos ima prema trojici velikih ruskih baletskih umetnika kao što su Mihail Barišnjikov, Rudolf Nurejev i Vaclav Nižinski, on je odgovorio :

– Sva tri igrača koje pominjete su imali udeo u mom životu, oni su bili najbolji u njihovim generacijama. Tehnika Barišnjikova je otelotvorena u meni. Novac koji je Nurejev ostavio svojoj fondaciji i meni je značio, jer su oni platili moje školovanje u Londonu. Bio sam veoma srećan što sam mogao sa Rejfom Fajnsom da radim u okviru filma posvećenog Nurejevu. Ovaj projekat je bio nešto posebno za sve učesnike u njemu. A Nižinski je neko ko ima veoma veliku ulogu u mom sadašnjem životu, zato što igram balet koji je posvećen njemu, tako da kroz taj ples mogu da ga osetim i oživim.

Publiku je osvojio nastupima u minhenskoj Državnoj operi, Boljšom teatru, pozorištu Stanislavski u Moskvi, londonskoj Rojal operi, milanskoj Skali, Marijinskom teatru u Sankt Peterburgu. Veliku popularnost je stekao nakon objavljivanja videa „Take me to Church” na muziku Endrjua Hozijera, u režiji Dejvida Lašapela.
Polunjin smatra da umetnost pripada svima i poznat je i po borbi da se klasičan balet izvuče iz elitističkih krugova.

– Imam jasnu viziju šta treba učiniti da bi se nešto u baletu promenilo. To nije lako objasniti u nekoliko reči, ali ono najvažnije jeste da ja stvaram tim, pun velikih vizionara sa kojim ću zajedno stvoriti novi model rada u svetu baleta. Biti slobodan i osećati se tako je ono čemu težim i što želim za sve ljude – rekao je za „Politiku” tokom jednog od prošlih boravaka u našoj zemlji.

Zato je i logično što je ovaj veliki umetnik održao specijalni master klas polaznicima završnih razreda baletske škole „Lujo Davičo”, a u publici su bili i učenici drugih baletskih škola iz Srbije. Ovaj značajan susret odvijao se pod pokroviteljstvom kompanije „Cepter”, na Velikoj sceni Opere i teatra Madlenianum u Zemunu juče, dan pred nastup u Sava centru i tako je Polunjin ispunio svoju misiju – da bude otvoren za mlade talente.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.