Umetnice dostigle vrhunske domete
Užice – Vrhunsko umeće i kreativnost izbijaju iz pozorišnih kostima, prizora scenografije, moderno dizajniranih prekrivki i koporana izloženih u prostorima Gradske galerije u Užicu, sa upravo otvorene izložbe „The Three”. Svoje stvaralaštvo u toj postavci udružile su tri beogradske umetnice: kostimograf Jelena Stokuća, scenograf Vesna Popović i grafički dizajner Elda Stanković.
Ljubitelji pozorišta imaju priliku da u nizu predstava upoznaju kostime Jelene Stokuće, prisutne već četvrt veka u teatru i na filmu u domaćim i inostranim ostvarenjima, uz priznanja i nagrade. Vesna Popović je autorka više od 120 pozorišnih scenografija kod nas i u svetu, višestruko nagrađivana. A najmlađa među njima Elda Stanković, takođe kreativna i samosvojna, doktorirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti.
Prisutnima na otvaranju postavke obratio se direktor užičke Gradske galerije Zoran V. Cvetić, rekavši:
– U godini kada Užice nosi titulu nacionalne prestonice kulture na ovoj izložbi vidimo neke od najvažnijih elemenata pozorišne umetnosti: kostime Jelene Stokuće i scenografiju Vesne Popović, koji u dosluhu sa instalacijom Elde Stanković predstavljaju svojevrsno jedinstvo u procesu doživljaja i promišljanja stvaralačke prakse. Prvi put se dešava da ovde na jednoj izložbi vidimo radove tri beogradske umetnice različitih generacija, poetičkih vizura i tehničko-tehnoloških mogućnosti, jedinstvene u zajedničkom naporu da dosegnu vrhunske izražajne domete. Zato ovde prepoznajemo slojevito značenje pozorišnih kostima, uvid u scenografsko građenje scenskog prostora, kao i kodni znak instalacije koja se može doživeti i kao scenografija za pozorišni komad o identitetu jedne umetničke riznice.
Jelena Stokuća je rekla:
– Ovde prikazujem svoje radove iz 26 godina stvaranja, od najranijih do sada. Ima tu i onih koje sam stvarala s koleginicom Vesnom Popović, jer smo priličan broj predstava zajedno radile. Želim da prikažem šta je kostim u različitim predstavama, konceptima, dramaturgijama.
Po rečima Vesne Popović, ovde izloženo viđeno je na predstavama, od kojih se neke igraju i decenijama.
– Naročito bih ukazala na značaj ove izložbe za matični fakultet kome pripadamo sve tri. To je Fakultet primenjenih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, čiji je docent koleginica Elda Stanković, doktorant i bivši alumni Jelena Stokuća, i ja redovni profesor i prorektor. U ovakvim tačkama susreta fakultet i univerzitet postaju naše prezime i smatramo da je svako istupanje ovog tipa u javnosti značajno ne samo za nas kao autore, nego i za nova mlada lica koja će, nadam se, u ovo vrlo smutno vreme kada je kultura marginalizovana i negde skrajnuta, nastaviti putem prave primenjene umetnosti – naglasila je Vesna.
Zanimljivu instalaciju, zasnovanu na porodičnoj tradiciji, prikazala je u posebnoj odaji ove galerije Elda Stanković.
– Ovaj projekat, napravljen specijalno za ovu priliku, nazvala sam „Radost”. U kući me od detinjstva okružuju radovi moje bake Vanje Žanko, umetnice tapiserije i tekstila (bila je i novinar i pisac), koja je posthumno dobila nagradu ULUPUDS-a za životno delo. Kod nas je puno njenih tapiserija, odrastala sam uz njih. Stariji su nas naučili da to poštujemo, pa je porodična tradicija, uz obrazovanje u ovoj oblasti, osnova moje postavke – ispričala je za naš list Elda, dodajući:
– Među ovim radovima jedan je bake Vanje, a ostali su moji. Nastojala sam da osavremenim ovu priču i približim je novim generacijama. Tako su ovde jastuci, prekrivači, koporan koji može da se obuče i drugo, u čijoj izradi je bila angažovana porodica: šile su i tetka i mama, ovo je baš porodični projekat. Tu kućnu toplinu htela sam da obojim svetom radosti, da unesem duh naše dnevne sobe u galeriju. A inspiracija mi je bio i Čarli Čaplin, tako da ovde postoji kju-ar kod koji kad se skenira nudi kratak insert sa scenom Čaplinovog ustajanja iz kreveta, pri čemu on provlači noge i ruke kroz rupe na prekrivaču, pa mu to bude kao nekakva kućna haljina.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


