Petak, 24.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kritička analiza partizanskog filma

Drame koje je donosila cenzura u bivšoj zemlji bile su toliko snažne da smo morali otići na neko drugo mesto, rekao je Lordan Zafranović
Kritička analiza partizanskog filma
Са представљања књиге Фото М. Вулићевић

U okviru Sedmog festivala humanistike, kulture i umetnosti „Pazi šta čitaš”, u prostoru Muzeja PTT-a, predstavljena je knjiga  „Umivanje prevratnika – partizanski film” autora Aleksandra Vranješa, (u izdanju Instituta za noviju istoriju Srbije i „HERAedu”).

O knjizi su govorili dr Mile Bjelajac, direktor Instituta za noviju istoriju Srbije, reditelj Lordan Zafranović, dr Nebojša Jovanović i autor.

Reč je o naučnoj monografiji o propagandnoj ulozi jugoslovenskih ratnih filmova od 1946. do 1990. godine, u kojoj se Aleksandar Vranješ, doktor političkih nauka i ambasador BiH u Srbiji, bavi istorijom ratne propagande i razvojem jugoslovenske kinematografije, da bi kroz tu prizmu analizirao popularne partizanske filmove „Slavica”, „Bitka na Neretvi”, „Sutjeska”, „Užička republika” i „Gluvi barut”. Osvrćući se i na ostvarenja takozvanog crnog talasa, političke zabrane i cenzuru u Jugoslaviji, Vranješ sklapa jasniju sliku političkog uticaja i mešanja tadašnje vrhuške u razvoj kinematografije nekadašnje SFRJ. Na taj način su kroz filmsko stvaralaštvo utkani propagandni elementi tadašnjeg dominantnog političko-idejnog okvira za potrebe široke publike.

– Mogao bih čitav rakurs da prebacim na teritoriju BiH i da postavim pitanje o tome: ako je to bratstvo i jedinstvo moralo da se gradi kroz manipulaciju i propagandu u drugoj Jugoslaviji, što nije uspelo uprkos humanoj ideji, kako to da izgradimo danas u BiH, kada neko pokušava da stvori Jugoslaviju u malom, posle svih tragičnih događaja? Postoje politički koncepti koji kažu da identitete i traume treba da ostavimo po strani, ali to nije uspela da uradi ni druga Jugoslavija, uz sve instrumente što ih je imala – rekao je autor Aleksandar Vranješ.

Dr Mile Bjelajac istakao je da je da je reč o dobro koncipiranoj studiji koja pre svega daje teorijski okvir i analizu osnove, načina i razvoja propagande u savremenoj istoriji, u medijima i javnosti, masovnoj komunikaciji i kulturi, kao i korišćenja filma u toj propagandi. U tom okviru autor posmatra mesto u političkoj propagandi i legitimisanju partizanskog pokreta otpora Narodnooslobodilačke borbe, važne komponente bratstva i jedinstva u jednoj zemlji pomirenja, kao što je to bila i 1818. godine.

– Pored istorije filma, od njegove pojave, autor je dao komparativni pregled upotrebe filma u propagandnoj pripremi rata, zatim tokom rata i po njegovom završetku. Od SAD, Nemačke, SSSR-a, da bi se razumelo da jugoslovenska praksa nije nikakav usamljen slučaj. Film je bio najbrže i najkomunikativnije sredstvo promovisanja poželjnih vrednosti i poželjnih sećanja. U središtu pažnje autora svakako je studija o partizanskom filmu, u kojoj su zarad legitimisanja revolucionarnog pobednika i promovisanja bratstva i jedinstva narušavane tačnije i sveobuhvatnije činjenice iz Drugog svetskog rata na tlu Jugoslavije, koji je velikim delom imao i karakter građanskog rata – objasnio je dr Bjelajac, uz napomenu:

–Jedan dominantni trend, koji je imao političku podršku, on upoređuje sa crnim talasom, koji nije pratio samo teme sa socijalne margine, već i ideje Drugog svetskog rata, na svoj način, pokazujući čoveka u svemu tome. Ovo jeste zaokružena slika fenomena ratnog filma u socijalističkoj Jugoslaviji, uz analizu konkretnih filmskih projekata, koja se završava filmom „Gluvi barut” iz 1990. godine, gde su već bili očiti pomaci u odnosu na ranije klišee.

Dr Nebojša Jovanović zaključio je da je knjiga „Umivanje prevratnika – partizanski film” od završetka Drugog svetskog rata pa do danas prvo naučno delo koje govori o partizanskom filmu na kritički način.

Reditelj Lordan Zafranović ukazao je na to da je ova knjiga vrlo aktuelna i važna osnova za analizu, pre svega cenzure i samocenzure, koja je danas sveprisutna, pored straha od istine.  

– U čitavoj Evropi, posle pada Berlinskog zida, vlada zatišje u oblasti kritičkog filma, nema više tih žestokih ostvarenja što govore o vremenu u kojem živimo. Dolazim iz partizanske porodice, a emigrirao sam 1991. godine, jer su u Zagreb pristigle ustaše. Moj otac bio je član partije i od dvadesetih godina u sindikalnom pokretu. Kada je došao Tuđman i kompanija, moja mater me je zvala telefonom iz Splita i rekla mi je da je otac umro. Pitao sam je od čega. Imala je specijalni crni humor i odgovorila mi je da je dehidrirao, jer je gledao Tuđmana na televiziji i stalno je pljuvao, pljuvao. Ni ja ne mogu da budem daleko od toga. Imao sam jedan sasvim slučajni susret sa Jasenovcem, jer mi to u školi nismo učili, a sa češkom ekipom snimao sam dokumentarac. Pod tim jakim utiskom shvatio sam da film treba staviti u funkciju analize zla, koje je bilo toliko jako, da smo vraćajući se u Zagreb pevali operske arije da bismo iz sebe isterali taj užas koji smo doživeli. Napravili smo film koji je završio u bunkeru, ali je na tajni način došao do beogradskog martovskog festivala, gde je dobio Gran-pri i zatim otišao za predstavnika za „Oskara” u Ameriku, u sekciji dokumentarnog filma. Onda je poslato pismo iz Ministarstva spoljnih poslova Jugoslavije da se film vrati. Drame koje je donosila cenzura u bivšoj zemlji bile su toliko snažne da smo morali otići na neko drugo mesto. Ako ste napadani u Zagrebu, radili ste u Beogradu, ako ste napadani u Beogradu, radili ste u Ljubljani, ali danas svega toga više nema, jer je glavni producent u Evropi nacionalna država. Celog života borio sam se protiv toga – rekao je Lordan Zafranović.

 

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.