Zaboravljene moći prirodne apoteke
Tara – Ko u ovo doba zna šta je krušina (u narodu zvana i krkavina, trušljika) ili kleka sa svojim iglicama i ljubičastim bobicama? Samo retki poznavaoci bilja. A te dve planinske vrste prednjače po korisnim svojstvima. Obe prirodnjaci svrstavaju u prvu kategoriju lekovitosti, bolnom pomažu nekad bolje i od lekova.
Ne samo one – u našoj prirodi su desetine biljnih vrsta sa izraženim lekovitim svojstvima. Neretko zaboravljenih, mada su ih nekad generacije koristile. Medicina je od tada napredovala, a prirodna apoteka u stranu sklonjena. Zasuti produktima i marketingom savremene farmacije, ne uvek pouzdanim, zapostavili smo u ovo doba vekovne vrednosti, čajeve, napitke.
Naučno istražujući od 1992. do 2020. prebogatu prirodu najšumovitije planine Tare, gde obitava 158 vrsta lekovitih biljaka iz 63 familije, profesorka beogradskog Šumarskog fakulteta dr Dragica Vilotić napisala je izuzetnu monografiju „Lekovite biljke Nacionalnog parka Tara” (pre tri godine objavljenu povodom četiri decenije NP „Tara”). Svaku vrstu po lekovitosti podelila u pet kategorija, detaljno opisala i fotosima ilustrovala. Ta knjiga stručne i praktične vrednosti i sada se koristi kad istraživačima i turistima zatreba podatak o lekovitom bilju Tare.
Piše tu autorka da su za upotrebu pojedinih biljaka u lekovite svrhe znali i najstariji narodi (Egipćani, Grci, Rimljani, Kinezi, Indusi), a da je u Srbiji prve pisane podatke o lekovitom bilju ostavio Sveti Sava (u Hilandarskom tipiku iz 12. veka). O posebnim receptima za lečenje biljem piše Hodoški zbornik iz 14. stoleća, od kada datiraju zapisi o tome u Hilandarskom medicinskom kodeksu. Pečat korišćenju lekovitog bilja kod nas dali su Zaharije Orfelin, Josif Pančić, Sava Petrović, Vasa Pelagić... Ističe Dragica Vilotić da je akademik dr Jovan Tucakov, profesor Farmaceutskog fakulteta i osnivač Instituta za proučavanje lekovitog bilja, naš najznačajniji stručnjak iz farmakognozije i fitoterapije u 20. veku.
„Čovek je na svakom koraku okružen lekovitim biljkama koje nedovoljno poznaje. Od ukupne flore Srbije oko 20 odsto ima lekovita svojstva. Upravo je jedna od namena ove publikacije da se sazna nešto više o značaju i upotrebnoj vrednosti određenih vrsta koje rastu na prostoru NP ’Tara’”, piše autorka u uvodu knjige, dajući i preporuke: obavezno je dobro poznavanje biljaka koje se beru (da li su lekovite ili otrovne), treba ih brati po suvom vremenu ali ne po žezi, sušenje je izuzetno bitna faza od koje umnogome zavisi upotrebna vrednost lekovitog bilja...
Čitanjem monografije stiče se mnoštvo saznanja o dejstvima lekovitih biljaka. Na primer, od pomenute krušine, niskog drveta glatke kore i koštunjavog ploda, osušena mlada kora koristi se kod hemoroida i crevnih zatvora. A bobičasta šišarka, drvo i etarsko ulje kleke, takođe vrlo lekovite, pojačava mokrenje, pomaže kod stomačnih tegova, nazeba i kašlja.
Od zrelih plodova drena prave se sok, pekmez i čaj koji povoljno deluju na sluzokožu creva, dok se žbunasto drvo ruj, lekovitog lista u kome je prilično tanina, upotrebljava kod reume, protiv dijareje i groznice. Leska ima lekovit list, koru, seme i ulje iz ploda, plod lešnika pomaže jačanju imuniteta i bržem oporavku. Tinktura od vučje like, niske biljke s crvenim plodovima, pomaže pri lečenju čireva i raznih nečistoća kože, dok se mišjakinja (mišje uvo) koristi protiv bolova, ukočenosti zglobova i zaceljivanja rana, a konjski štavelj protiv hemoroida i dijareje.
Prvu kategoriju lekovitosti imaju i vekovima star crni bor (njegovi osušeni izbojci u vidu čaja koriste se protiv kašlja, hroničnog bronihitisa i kao diuretik), hrast kitnjak (čaj od kore odličan je protivotrov od trovanja gljivama), divlja ruža (njen plod šipurak sadrži vitamin Ce i pomaže otklanjanju umora) i crna zova (od lekovitih plodova prave se džemovi i koriste kao diuretici, da izazovu znojenje).
Još niz biljaka s blagotvornim svojstvima opisano je u ovoj knjizi o lekovitom bilju Tare, a ima i publikacija koje se bave tom temom u drugim našim područjima. Dovoljno za zaključak svakome ko do zdravlja drži da se prirodna apoteka ne sme zapostaviti.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


