Novi Beograd – 77 godina postojanja
Opština Novi Beograd obeležila je juče 77 godina postojanja, a svečanost je organizovana u krugu „porodice”. Proslavljanje Dana opštine počelo je polaganjem venaca graditeljima Novog Beograda u parku Ušće ispred spomen-obeležja brigadirima. Vence su položili Ivana Nikolić, predsednica opštine Novi Beograd, u prisustvu predstavnika Udruženja graditelja Novog Beograda, Živana Obrenovića, predsednika Skupštine opštine, kao i članova Veća.
U opštini su uručene zahvalnice udruženjima građana i organizacijama koji su doprineli razvoju u sferi kulture, zdravstva, sporta, humanosti, ekologije i očuvanja istorijskih sećanja, kao i posebna priznanja za pojedinačne profesije „Policajac godine” i „Vatrogasac godine”.
– Lepo je na jednom mestu videti vredne, požrtvovane i stručne ljude koji svojim radom doprinose da Novi Beograd bude još lepše mesto za život i rad. Hvala vam što ste uložili deo svog znanja, iskustva i vremena, koje je sigurno u današnjem savremenom i brzom svetu jedan od najdragocenijih resursa, a sve kako bi pomogli pojedincima i grupama u razvoju zajednice. Iza svake velike i uspešne opštine i grada, ma gde u svetu, stoje njihovi stanovnici koji ih svojom željom i zalaganjem čine takvima – rekla je, između ostalog, Nikolićeva i istakla samo neke od projekata opštine na koje su ponosni. Među njima su projekat „Dobro došla, bebo, na Novi Beograd”, kao i one koji brinu o zdravlju žena i ozelenjavanju javnih površina.
Prvi istorijski trag o naseljavanju teritorije sadašnjeg Novog Beograda zabeležen je u vreme turske vladavine. U Kruševskom pomeniku (1713) stoji da je selo Bežanija postojalo 1512. godine. Da je tada imalo 32 doma, da bi se do 1810. njihov broj uvećao na 115. U 18. veku stanovništvo je bilo isključivo srpsko, a kasnije se doseljavaju i druge nacionalnosti.
Prvi urbanistički plan koji je predviđao da se Beograd proširi i pređe na levu obalu Save izrađen je 1923. Tri godine posle Drugog svetskog rata, 11. aprila 1948, postavljen je kamen temeljac Novog Beograda i u proleće 1948. na levoj obali Save je počelo da se gradi naselje. Objekti su nicali jedni za drugim, a četiri godine kasnije (1952) osnovana je opština Novi Beograd.
Pretvoren u najveće gradilište u zemlji, ovaj deo Beograda je neočekivano brzo postao „grad u gradu”. Samo u prve tri godine kroz omladinske radne brigade prošlo je oko 200.000 srednjoškolaca, studenata, radnika i inženjera iz svih krajeva nekadašnje Jugoslavije. Pre početka gradnje, močvarno zemljište je nasipano peskom iz Save i Dunava da bi se izdiglo iznad plavnih rečnih i podzemnih voda.
Po broju stanovnika, Novi Beograd bio je najveća opština u ondašnjoj zemlji Jugoslaviji. Mada je dugo smatran najvećom spavaonicom u Srbiji, danas je Novi Beograd metropolis koji i dalje raste.
Smešten je na površini od 4.096 hektara, na nadmorskoj visini između 72 i 110 metara.
Novi Beograd ima oko 200 solitera i oko 600 velikih stambenih objekata. Jedan od najpoznatijih je Zapadna kapija Beograda, a na spisku prvih graditeljskih uspeha bili su Palata federacije, Studentski grad i prvi stambeni paviljoni u Tošinom bunaru. Od kasnije podignutih reprezentativnih objekata ističu se Međunarodni kongresni, kulturni i poslovni „Centar Sava”, zgrada „Jugopetrola”, hoteli „Hajat” i „Kraun plaza”, veliki tržni centri… Ceo prostor ispresecan je modernim saobraćajnicama u dužini od 160 kilometara.
Sa urednim travnjacima, brojnim drvoredima, parkovima i pošumljenim platoima, Novi Beograd je opština sa najviše zelenila.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


