Petak, 05.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

No­vi Be­o­grad – 77 go­di­na po­sto­ja­nja

Tri go­di­ne po­sle Dru­gog svet­skog ra­ta, 11. apri­la 1948, po­sta­vljen je ka­men te­me­ljac no­vog na­se­lja, a če­ti­ri go­di­ne ka­sni­je osno­va­na je op­šti­na
 No­vi Be­o­grad – 77 go­di­na po­sto­ja­nja
У знак се­ћа­ња на гра­ди­те­ље Но­вог Бе­о­гра­да по­ло­же­ни вен­ци ис­пред спо­мен-обе­леж­ја бри­га­ди­ри­ма у пар­ку Ушће (Фо­то ГО Но­ви Бе­о­град)

Op­šti­na No­vi Be­o­grad obe­le­ži­la je ju­če 77 godina po­sto­ja­nja, a sve­ča­nost je or­ga­ni­zo­va­na u kru­gu „po­ro­di­ce”. Pro­sla­vlja­nje Da­na op­šti­ne po­če­lo je po­la­ga­njem ve­na­ca gra­di­te­lji­ma No­vog Be­o­gra­da u par­ku Ušće is­pred spo­men-obe­lež­ja bri­ga­di­ri­ma. Ven­ce su po­lo­ži­li Iva­na Ni­ko­lić, pred­sed­ni­ca op­šti­ne No­vi Be­o­grad, u pri­su­stvu pred­stav­ni­ka Udru­že­nja gra­di­te­lja No­vog Be­o­gra­da, Ži­va­na Obre­no­vi­ća, pred­sed­ni­ka Skup­šti­ne op­šti­ne, kao i čla­no­va Ve­ća.

U op­šti­ni su uru­če­ne za­hval­ni­ce udru­že­nji­ma gra­đa­na i or­ga­ni­za­ci­ja­ma ko­ji su do­pri­ne­li raz­vo­ju u sfe­ri kul­tu­re, zdrav­stva, spor­ta, hu­ma­no­sti, eko­lo­gi­je i oču­va­nja isto­rij­skih se­ća­nja, kao i po­seb­na pri­zna­nja za po­je­di­nač­ne pro­fe­si­je „Po­li­ca­jac go­di­ne” i „Va­tro­ga­sac go­di­ne”.

– Le­po je na jed­nom me­stu vi­de­ti vred­ne, po­žr­tvo­va­ne i struč­ne lju­de ko­ji svo­jim ra­dom do­pri­no­se da No­vi Be­o­grad bu­de još lep­še me­sto za ži­vot i rad. Hva­la vam što ste ulo­ži­li deo svog zna­nja, is­ku­stva i vre­me­na, ko­je je si­gur­no u da­na­šnjem sa­vre­me­nom i br­zom sve­tu je­dan od naj­dra­go­ce­ni­jih re­sur­sa, a sve ka­ko bi po­mo­gli po­je­din­ci­ma i gru­pa­ma u raz­vo­ju za­jed­ni­ce. Iza sva­ke ve­li­ke i uspe­šne op­šti­ne i gra­da, ma gde u sve­tu, sto­je nji­ho­vi sta­nov­ni­ci ko­ji ih svo­jom že­ljom i za­la­ga­njem či­ne ta­kvi­ma – re­kla je, iz­me­đu osta­log, Ni­ko­li­će­va i is­ta­kla sa­mo ne­ke od pro­je­ka­ta op­šti­ne na ko­je su po­no­sni. Me­đu nji­ma su pro­je­kat „Do­bro do­šla, be­bo, na No­vi Be­o­grad”, kao i one ko­ji bri­nu o zdra­vlju že­na i oze­le­nja­va­nju jav­nih po­vr­ši­na.

Pr­vi isto­rij­ski trag o na­se­lja­va­nju te­ri­to­ri­je sa­da­šnjeg No­vog Be­o­gra­da za­be­le­žen je u vre­me tur­ske vla­da­vi­ne. U Kru­šev­skom po­me­ni­ku (1713) sto­ji da je se­lo Be­ža­ni­ja po­sto­ja­lo 1512. go­di­ne. Da je ta­da ima­lo 32 do­ma, da bi se do 1810. nji­hov broj uve­ćao na 115. U 18. ve­ku sta­nov­ni­štvo je bi­lo is­klju­či­vo srp­sko, a ka­sni­je se do­se­lja­va­ju i dru­ge na­ci­o­nal­no­sti.

Pr­vi ur­ba­ni­stič­ki plan ko­ji je pred­vi­đao da se Be­o­grad pro­ši­ri i pre­đe na le­vu oba­lu Sa­ve iz­ra­đen je 1923. Tri go­di­ne po­sle Dru­gog svet­skog ra­ta, 11. apri­la 1948, po­sta­vljen je ka­men te­me­ljac No­vog Be­o­gra­da i u pro­le­će 1948. na le­voj oba­li Sa­ve je po­če­lo da se gra­di na­se­lje. Objek­ti su ni­ca­li jed­ni za dru­gim, a če­ti­ri go­di­ne ka­sni­je (1952) osno­va­na je op­šti­na No­vi Be­o­grad.

Pre­tvo­ren u naj­ve­će gra­di­li­šte u ze­mlji, ovaj deo Be­o­gra­da je neo­če­ki­va­no br­zo po­stao „grad u gra­du”. Sa­mo u pr­ve tri go­di­ne kroz omla­din­ske rad­ne bri­ga­de pro­šlo je oko 200.000 sred­njo­ško­la­ca, stu­de­na­ta, rad­ni­ka i in­že­nje­ra iz svih kra­je­va ne­ka­da­šnje Ju­go­sla­vi­je. Pre po­čet­ka grad­nje, mo­čvar­no ze­mlji­šte je na­si­pa­no pe­skom iz Sa­ve i Du­na­va da bi se iz­di­glo iz­nad plav­nih reč­nih i pod­zem­nih vo­da.

Po bro­ju sta­nov­ni­ka, No­vi Be­o­grad bio je naj­ve­ća op­šti­na u on­da­šnjoj ze­mlji Ju­go­sla­vi­ji. Ma­da je du­go sma­tran naj­ve­ćom spa­va­o­ni­com u Sr­bi­ji, da­nas je No­vi Be­o­grad me­tro­po­lis ko­ji i da­lje ra­ste.

Sme­šten je na po­vr­ši­ni od 4.096 hek­ta­ra, na nad­mor­skoj vi­si­ni iz­me­đu 72 i 110 me­ta­ra.

No­vi Be­o­grad ima oko 200 so­li­te­ra i oko 600 ve­li­kih stam­be­nih obje­ka­ta. Je­dan od naj­po­zna­ti­jih je Za­pad­na ka­pi­ja Be­o­gra­da, a na spi­sku pr­vih gra­di­telj­skih uspe­ha bi­li su Pa­la­ta fe­de­ra­ci­je, Stu­dent­ski grad i pr­vi stam­be­ni pa­vi­ljo­ni u To­ši­nom bu­na­ru. Od ka­sni­je po­dig­nu­tih re­pre­zen­ta­tiv­nih obje­ka­ta is­ti­ču se Me­đu­na­rod­ni kon­gre­sni, kul­tur­ni i po­slov­ni „Cen­tar Sa­va”, zgra­da „Ju­go­pe­tro­la”, ho­te­li „Ha­jat” i „Kra­un pla­za”, ve­li­ki tr­žni cen­tri… Ceo pro­stor is­pre­se­can je mo­der­nim sa­o­bra­ćaj­ni­ca­ma u du­ži­ni od 160 ki­lo­me­ta­ra.

Sa ured­nim trav­nja­ci­ma, broj­nim dr­vo­re­di­ma, par­ko­vi­ma i po­šu­mlje­nim pla­to­i­ma, No­vi Be­o­grad je op­šti­na sa naj­vi­še ze­le­ni­la.

 

 

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Milos
Ne mogu da govorim za Blokove (45, 70 itd), ali ostali delovi to jest u Paviljonima i oko Fontane, rapsadnuto i oronulo sve. Grafiti i neodrzavanje ionako losih i ruznih fasada su doveli do katastrofalnog stanja...
Земунац
Ради тачности треба рећи да је Нови Београд подигнут у атарима Земуна и Бежаније. Данас се многи збуне када делове који припадају Земуну, као што је део око некадашње главне железничке станице Земун, приписују Новом Београду, а што се тиче Бежаније она полако нестаје под притиском новобеоградских блокова и остају само топоними као што је Бежанијска коса. Иначе почетак припреме за изградњу Новог Београда је био 1930. године када је почело насипање терена, а прво што је изграђено је Сајмиште.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.