Ubice za volanom
Tročlana porodica iz Beograda tragično je stradala kada je na njih naleteo projektil u koji se pretvorio „audi” navođen rukama pijanog i drogiranog vozača iz Bosne i Hercegovine.
Utisak za sve koji su videli uznemirujući snimak nesreće na uglu Bulevara heroja sa Košara i Omladinskih brigada – pomešan sa gorčinom, gnevom i slutnjom da ovo neće biti poslednji ovakav slučaj – jeste da je reč o teškom ubistvu.
Za sve, osim za slovo zakona. Prema zakonu, ovo će biti samo saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom.
Neznanje, prostakluk, bahatost, nedostatak empatije i sebičluk dodatno potpomognuti alkoholom postali su svakodnevica u saobraćaju na ovim prostorima, a izvesno i u drugim sferama života.
Tragedija kakva se dogodila postaje vest koja drži pažnju jedva nekoliko dana i izbledi u sećanju, osim za one koji su u tim sekundama izgubili svoje bližnje, pa će sa neizrecivim bolom i prazninom proživljavati tu nesreću iznova i iznova.
Tokom tih nekoliko dana svi će tražiti „država da uradi nešto” ili policija da pooštri kontrole i postavi punktove na što manjoj razdaljini svih puteva.
Ubrzo potom, formiraće grupe na društvenim mrežama gde će jedni drugima dojavljivati položaj patrola. Danima kasnije, kazne koje naplaćuju saobraćajci, nazvaće represijom države i pljačkom građana, a zaustavljanje pokušavati da reše vezama, pozivima i sa nekoliko „crvenih”. U državama čijem standardu i uređenju navodno težimo, za vožnju u pijanom stanju ne vode u zatvor, već direktno u ustanovu za mentalno obolele, gde potom, stručna lica daju odgovor da li je takva osoba uopšte normalna.
Kako je kod nas stanje u saobraćaju prožeto navedenim simptomima, ličnim kompleksima, pa često i alkoholom kao nezaobilaznim delom tradicije u socijalnoj interakciji, a sada sve češće i drogom, postavlja se pitanje kolektivnog mentalnog zdravlja društva.
„Učestale saobraćajne nesreće nisu samo posledica nepažnje ili slabih zakona, one su simptom dubljeg poremećaja kolektivne svesti i emocionalnog zdravlja društva. Na putevima se ogleda ono što živimo svakodnevno: frustracija, impulsivnost, nepoverenje, nedostatak empatije i poštovanja granica. Kada su bahatost, prostakluk i neznanje postali norma u saobraćaju, to znači da smo kao društvo izgubili osnovni osećaj odgovornosti i međusobnog uvažavanja. Automobil je danas često produžetak ega, mesto gde vozač nesvesno iskaljuje bes, nemoć i osećaj bezvrednosti. Alkohol, brzina i izazivanje sistema postaju način da se kompenzuje unutrašnja praznina. U tom trenutku nestaje svest, a ostaje samo impuls koji može da ubije”, upozorava psiholog Ana Momčilović.
Kako navodi sagovornica „Politike”, vožnja bez svesti postaje oružje u rukama emocionalno nezrele osobe.
„Fenomen u kojem istovremeno pozivamo na oštrije kazne, a tražimo „veze” da ih izbegnemo, pokazuje društvenu šizofreniju, podeljenost između svesti i ponašanja.
Želimo red, ali ne želimo promenu sebe. To je kolektivna disocijacija, u kojoj kaznu doživljavamo kao nepravdu, a ne kao posledicu sopstvenog izbora”, kaže Momčilovićeva.
Ona navodi da se na nivou društva ne može govoriti o doslovnoj kolektivnoj psihopatiji, ali je očigledan porast psihopatskih obrazaca ponašanja – nedostatka empatije, egocentričnosti, odsustva griže savesti i osećaja moći nad drugima.
„Takva emocionalna hladnoća, kada se spoji sa brzinom i alkoholom, stvara potencijalne ubice za volanom”, upozorava Momčilovićeva, zaključujući da suština nije u promeni zakona, već u promeni svesti.
Kako se može stati na put opštoj saobraćajnoj nekulturi i javašluku usled kojeg na svakih nekoliko meseci jedna porodica bude zbrisana na drumu i na koji način vozači mogu da zaštite sebe i svoje saputnike, pokušaće da nam odgovori urednik sajtova „Testovi automobila” i „Najbolji auto” Aleksandar Todorović, koji već godinama pomaže zainteresovanima u odabiru pri kupovini polovnih automobila.
Kako navodi, postoji nekoliko osnovnih problema.
„Roditelji najčešće ne vezuju decu. Ne vezuju ni sebe, a pojas znači život. Nedovoljno rastojanje prilikom vožnje ubija, a to svi krše. Netolerancija na alkohol mora biti apsolutna kao što je to učinjeno u Poljskoj, ali je prethodno neophodno rešiti problem korupcije”, kaže Todorović.
Prema njegovim rečima, najveći broj vozača ne bira najbezbedniji automobil u skladu sa novcem koji ima za neophodno održavanje.
„Bezbedan automobil obuhvata stabilnost, upotrebu posebno zimskih i letnjih guma, a takođe i ocene agencije „Euroncap” koja se bavi testovima sudara i ocenama bezbednosti automobila. Tu treba uzeti u obzir i testove ne samo čeonih već i bočnih udara, jer mnogi proizvođači naprave vozila koja za udarce iz određenih uglova dobijaju dobre ocene. Posebno treba obratiti pažnju na stabilnost, veličinu, čvrstinu i masu automobila, gde oni veći, naravno, prolaze mnogo bolje. Postoje automobili koji nisu skuplji od nekoliko hiljada evra, a nude sasvim dobru zaštitu i kod bočnih sudara. Uslov je naravno da su svi vezani, inače ništa ne pomaže”, izjavio je Todorović.
Kako dodaje, samo je najpoznatiji švedski proizvođač, uz dva nemačka najpopularnija brenda automobila, ozbiljno radio testove sudara i pravio dovoljno čvrsta i bezbedna vozila.
Todorović kaže da je jedna od najvećih zabluda da je spora vožnja bezbedna.
„Bezbedna vožnja je kada ste odmorni, koncentrisani i držite odstojanje, svi ste vezani, pravite redovno pauze i krećete se brzinom kao i ostali automobili”, savetuje Todorović i dodaje da se zalaže za ukidanje ograničenja brzine na auto-putu, gde prema njegovim rečima, ima najmanje saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom.
Naš sagovornik kao posebnu opasnost u gradovima naglašava električne automobile koji su nečujni, a dovoljno jaki da razviju velike brzine. Kako kaže, svaki udarac automobila u pešaka pri brzini većoj od 50 kilometara na čas je smrtonosan, dok je za dete to mnogo manje, odnosno 30 kilometara na čas. Kako dodaje, poseban problem u gradu je i nedostatak mesta za parkiranje, naročito pored vrtića ili škola. Todorović posebno naglašava da se pažljivo bira vreme vožnje ukoliko se putuje sa decom i upozorava da se nikako ne vozi u kasne noćne sate i vikendom kada ima najviše pijanih vozača.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


