Četvrtak, 23.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Počelo obeležavanje osam decenija zaječarskog teatra

Od „Karoline Nojber” do „Čučuk Stane”

Prva predstava, koja je odigrana na današnji dan, 2. februara 1947. godine u zgradi nekadašnjeg Esnafskog doma, bila je „Žita cvetaju” Jurija Mokreva
Od „Karoline Nojber” do „Čučuk Stane”
(промо)

Izložbom fotografija „80 godina zaječarskog teatra” Narodno pozorište Timočke krajine „Zoran Radmilović” u Zaječaru započelo je  obeležavanje vrednog jubileja: osam decenija postojanja i kontinuiranog rada. Postavka obuhvata odabrane fotografije predstava igranih od prvih premijera do danas i pruža uvid u bogat i višedecenijski scenski život zaječarskog teatra. Izložba autorke Marije Simonović, istoričarke umetnosti otvorena je u galeriji Pozorišnog muzeja u Zaječaru.

Hronologija pokazuje da je još 1911. godine osnovano prvo profesionalno Timočko povlašćeno pozorište „Gundulić“ koje je predstave izvodilo u kafani „Takovo” u Zaječaru. Rasformirano je 1912. kada su glumci mobilisani za Prvi balkanski rat. Ponovo je formirano 1925. pod imenom Povlašćeno oblasno pozorište Timočke krajine, koje od 1927-1929. godine nosi naziv Timočko-kosovsko pozorište. Za vreme okupacije, 1942. osnovano je Okružno pozorište „Srbija” koje izvodi predstave uglavnom u hotelu „Zadruga” i povremeno u Esnafskom domu, i koje je rasformirano posle oslobođenja 1944. godine.

Na sednici Okružnog narodnog odbora 1946. godine doneta je odluka o osnivanju Oblasnog narodnog pozorišta sa sedištem u Zaječaru. Prva predstava, koja je odigrana na današnji dan, 2. februara 1947. godine u zgradi nekadašnjeg Esnafskog doma, na sceni novog profesionalnog pozorišta, bila je „Žita cvetaju” Jurija Mokreva. Od tada do danas u Narodnom pozorištu Timočke krajine „Zoran Radmilović” izvedeno je preko 450 premijernih predstava, kroz zaječarsko pozorište prošli su brojni glumci, reditelji i drugi kulturni stvaraoci.

Oblasno pozorište bilo je i sresko, opštinsko, gradsko, zatim Narodno pozorište Zaječar- Bor i Pozorište Timočke Krajine, da bi 1992. godine ponelo ime „Zoran Radmilović“, kada je zaživeo i festival „Dani Zorana Radmilovića“. Ime pozorišta nosi u čast glumca Zorana Radmilovića, svoga slavnog sugrađanina. Njegova zaostavština inspiriše mlade glumce i umetnike, a naziv pozorišta podseća na važnost autentičnosti, talenta i posvećenosti umetnosti.

Na inicijativu ljudi iz zaječarskog teatra 1965. godine u gradu na Timoku osnovan je jedan od najznačajnijih pozorišnih festivala u Srbiji: Susreti profesionalnih pozorišta Srbije „Joakim Vujić”. Za više od pet decenija, koliko ovaj festival traje, Zaječar je više puta bio domaćin, a ansambl pozorišta osvojio je preko 80  nagrada na festivalima koji su održavani širom Srbije, čime se svrstava u najuspešnije teatre u zemlji.

Ovo pozorište danas je mesto gde se neguju kompleksne pozorišne predstave, od klasičnih i savremenih komada do eksperimentalnih projekata, i gde se okuplja šira publika svih uzrasta.  Pozorište je osnovano sa ciljem da obogati kulturnu ponudu Zaječara i pruži prostor za umetnički izraz i razvoj glumačke i dramske scene. Komadi „Kamen za pod glavu”, „Četiri sata”, „Karolina Nojber”, „Putujuće pozorište Šopalović”, „Čučuk Stana”… samo su deo zaječarskih ostvarenja koja su pobudila pažnju publike, ali i stručnog dela javnosti, osvojivši, veliki broj nagrada.

Pozorište „Zoran Radmilović“ na čijem čelu je Vladimir Đuričić, organizuje različite kulturne manifestacije, festivale, radionice i edukativne programe za mlade i odrasle. Od marta 2018. godine pozorište je sastavni deo Ustanove Narodno pozorište Timočke Krajine – Centar za kulturu „Zoran Radmilović” u Zaječaru , čime se proširuje delatnost ove kulturne institucije.

Novoformirana ustanova organizuje tridesetak manifestacija, od kojih je većina dugogodišnja, kao što su: Zaječarska Gitarijada, Festival mladih pesnika „Dani poezije”, „Sabor frulaša” u Grljanu, Međuokružna smotra dečjeg narodnog stvaralaštva „Dens” u Gradskovu, „Hajduk Veljkovi dani” u Lenovcu, „Dani Adama Bogosavljevića” u Koprivnici, „Vražogrnački točak” u Vražogrncu, „Ilindanski sabor” u Šipikovu, „Đurđevdanski sabor”…

 

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.