Subota, 06.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Stefan Milenković za Dan Kolarčeve dvorane

Poznati violinista će sa Simfonijskim orkestrom RTS-a i uz dirigenta Srboljuba Dinića, izvesti Koncert za violinu i orkestar i Simfoniju br. 3 „Eroika” Ludviga van Betovena
Stefan Milenković za Dan Kolarčeve dvorane
Стефан Миленковић (Фото Небојша Бабић)

 

Dan Velike dvorane Kolarčeve zadužbine, njen 94. rođendan proslaviće koncertom Stefan Milenković, violinista, sa Simfonijskim orkestrom RTS-a i uz dirigenta Srboljuba Dinića večeras od 20 časova na čuvenoj sceni ove zadužbine, koja je ugostila najveće svetske zvezde. Zgrada Kolarca na Studentskom trgu br. 5 u Beogradu počela je sa radom otvaranjem Velike dvorane 4. februara 1932. godine koncertom Beogradske filharmonije kojom je dirigovao Stevan Hristić.

Publika će ovom prilikom imati priliku da čuje Koncert za violinu i orkestar i Simfoniju br. 3 „Eroika” Ludviga van Betovena. Svoj jedini Koncert za violinu i orkestar Betoven je pisao tokom 1806. godine, u srećnom periodu svoga života, u kome je napisao niz remek-dela između ostalih Četvrtu simfoniju, Četvrti klavirski koncert, uvertire „Koriolan” i „Leonora 3”, kao i tri gudačka kvarteta u opusu posvećenom grofu Razumovskom. Bilo je to vreme istinskog stvaralačkog zamaha u kome je Betoven mogao da ostvari svoje poetske i vizionarske, humane poruke.

Koncert za violinu i orkestar Ludviga van Betovena smatra se jednim od najtežih u ukupnoj literaturi napisanoj za ovaj instrument. Nema sumnje da će Stefan Milenković, nekadašnji vunderkind, kasnije i student „Džulijarda” odgovoriti tom zadatku. „Eroika” je prvo veliko simfonijsko ostvarenje Ludviga van Betovena koje predstavlja početak novog stvaralačkog perioda. Međutim, publika je mislila drugačije. Nije im se dopalo što je trajala gotovo duplo duže od tipičnih simfonija tog doba. Zato su delo okarakterisali kao „predugačko i haotično”. Čak su prepoznatljiva dva akorda na početku smatrali „grubim” i „nepristojnim” za simfonijski početak, a danas su oni najprepoznatljiviji motivi u istoriji muzike uopšte.

 

 

 

 

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.