Stamen poput tvrđave Petrovaradinske
Novi Sad – Pre 45 godina, u Novom Sadu je počeo da radi Spens kao ekspresno izgrađeni gradski sportski centar „Vojvodina”. U međuvremenu izrastao je u poslovni centar, a novosadski pesnik Boško Ivkov ostavio je u knjizi utisaka da je to „grad u gradu, stamen poput tvrđave Petrovaradinske”.
Kada se pre par godina pojavila ideja da se Spens ruši, skočilo je na noge pola grada. Ne tako davno, teške trenutke je ponovo pretrpeo, kada je jedan pevač iz Hrvatske naprasno otkazao svoj koncert, sa optužbama na račun Spensa koje do danas nije dokazao.
Izgleda, kao u Balaševićevoj pesmi, da je tu tvrđavicu malo teže srušiti. Iza Spensa stoji duga novosadska tradicija sportskih dešavanja, koncerata, dečjih, likovnih, humanitarnih i raznih drugih manifestacija koje okupljaju i spajaju ljude. Sve vreme u fokusu Spensa ostaje sport, kojem je ovaj objekat prvobitno bio i namenjen.
Objekat je izgrađen za Svetsko prvenstvo u stonom tenisu u Novom Sadu 1981, po čemu je i dobio ime – Spens. Građen je od 1979. na mestu fabrike kabela, koja je srušena i premeštena. Gradnju su samodoprinosom finansirali i sami Novosađani. Tadašnji gradonačelnik Jovan Dejanović piše u knjizi „Moje novosadske i druge godine” da su do tada građani od plata izdvajali 0,51 odsto za sport i fizičku kulturu, a sada dodatnih 0,49 odsto za gradnju Sportsko-poslovnog centra „Vojvodina”. Bilo je jasno da to neće biti dovoljno, pa je oformljena komisija koja se brinula da privreda i institucije doprinose.
Sportska dešavanja u Spensu beležila su u proteklom periodu i dvojica fotografa, Martin Candir i Filip Bakić, koji su i autori aktuelne izložbe „Spens u objektivu fotografa”, postavljenoj u tamošnjoj galeriji „Macut” povodom ovogodišnjeg jubileja 45 godina. Otvorena je simbolično 14. aprila, na dan kada je počelo stonotenisko prvenstvo ’81, ali to je izložba dokumentarnih fotografija i drugih najznačajnijih sportskih dešavanja koja su se odvijala u tom objektu.
Direktor JP Sportski i poslovni centar „Vojvodina” Dragan Đekić ukazao je na želju da se na ovaj način jedan deo Spensa osvetli posebnim svetlom, kao i da se to čini i sa drugim delovima objekta.
„Ako ne možemo ceo objekat da dignemo na neku staru slavu, možemo deo po deo”, kazao je direktor Đekić koji za Spens navodi da je „i vaš i naš, svih dobrih ljudi” koji ovde svraćaju, bilo da se takmiče ili da isprate neku od utakmica, događaj, manifestaciju.
U odabranim fotografijama Candira i Bakića, prikazani su portreti i takmičarski duh vrhunskih i proslavljenih domaćih i stranih sportista, poput novosadske Male Mo – teniserke Monike Seleš, zatim Novaka Đokovića, Nenada Zimonjića, Rodžera Federera...
Koautor izložbe Filip Bakić navodi da mu je drago što može da pokaže deo istorije Spensa. Seća se da je u njega dolazio i kao školarac na tribine, a da je onda sa njih prešao na parket Ledene dvorane, na terene bazena... „Kad volite sport i fotografisanje, desi vam se da radite ono što volite i gde volite”, kaže Bakić.
Izložba donosi interesantne trenutke sa parketa, iz igri nad košem i pod njim, sa mačevalačke piste, naravno i stonog tenisa, ali i u drugim oblastima sporta i šire. Našle su se tu i fotografije Đorđa Balaševića sa koncerta u Spensu na Bogojavljensku noć, a publika na snimcima može da prepozna i lik Mileta Isakova, koji je bio i sportski novinar, kao i Jovan Tanurdžić u čijem je društvu prikazan.
Deo istorije Spensa su i veliki šahovski turniri, čemu svedoče i snimci Ljubomira Ljubojevića iz meča sa Garijem Kasparovim, Svetskog prvenstva ’92. Fišer–Spaski. Jedna fotografija prikazuje takmičarku sa maramom na glavi, nagnutu nad šahovskom tablom.
Odabir fotografija, po rečima direktora SPC „Vojvodina”, pripao je umetnicima. „Nismo se mnogo mešali. Naravno, biće tu primedbi zašto nekih fotografija iz doba razvoja Spensa nema, ali u očima umetnika je ono što ćete videti”, kazao je Đekić na otvaranju izložbe.
Obeležavanje jubileja uvek je prilika i za pogled u budućnost, a upravo u prostoru Spensa 2020. godine javnosti je pokazana maketa budućeg izgleda objekta nakon rekonstrukcije. Međutim, u objektu su duže vreme primetne devastacije i prokišnjavanja, delom i prazni lokali, a skupštinski papiri pokazuju da se iz budžeta grada namiruju dugovi za grejanje i za struju javnog preduzeća u čijem je sastavu Spens.
U ćaskanju sa novinarima nakon izložbe, direktor se zadržao na sadašnjici, ili njenom delu, ispričavši da su zaposleni u tom preduzeću stalno u poziciji da održe događaj, bilo da je to utakmica, koncert ili druga manifestacija, i da je sve u redu – dok to uspevaju.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


