Ponedeljak, 13.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Vilu „Ankica” oduzela ideologija

Vilu „Ankica” oduzela ideologija
Судија Гојко Лазарев

Vrhovni sud Srbije odbacio je zahtev za zaštitu zakonitosti republičkog javnog tužioca, podnet na rešenje Okružnog suda u Šapcu, o rehabilitaciji pokojnog dr Milana Petrovića, rođenog u ovom gradu 1897. godine. Ovo je jedno od retkih rešenja o rehabilitaciji žrtava ideološkog terora na koje se tužilaštvo žalilo, a stav Vrhovnog suda omogućiće efikasniju realizaciju dugo najavljivanog Zakona o restituciji. Petrović je rehabilitovan 23. februara 2007. godine, a otpravak Vrhovnog suda stigao je u Šabac pre nekoliko dana.

Veće Okružnog suda, na čelu sa sudijom Gojkom Lazarevim, utvrdilo je da je ništav Ukaz o proglašenju preduzeća od značaja za Republikansku privredu Prezidijuma Narodne skupštine Narodne Republike Srbije od 30. aprila 1948. godine, kojim je dr Milanu Petroviću nacionalizovan stambeni objekt, označen kao vila „Ankica” u Banji Koviljači, pošto je sprovedena iz ideološko-političkih razloga. Zahtev za rehabilitaciju je podneo njegov sin Dragomir Petrović iz Čačka, koji je naveo da je objekat oduzet bez ikakve nadoknade i sudskog postupka.

Na osnovu prikupljenih dokaza – uvida u „Službeni glasnik Narodne Republike Srbije” broj 25. od 30. aprila 1948. godine i izjava svedoka – sud je utvrdio da je dr Milan Petrović 1940. godine prodao kuću u Šapcu i za taj novac kupio kuću u Banji Koviljači od izvesne Dragice Jaćimović, u kojoj je stanovao s porodicom. U tu kuću, već 1945. godine, uselili su pripadnici Ozne, a porodica Petrović je izbačena na ulicu, pa čak nije mogla da uzme ni pokretne stvari. U Ukazu iz 1948. godine ovaj objekat je označena kao vila „Ankica” i razvrstan u grupu hotela i pansiona, iako je po svojoj prirodi služio za stanovanje.

Rešenje o nacionalizaciji Petrovićima nikada nije dostavljeno, pa oni nisu mogli da izjave žalbu, niti im je plaćena naknada. U vili „Ankica” i sada se nalaze izvesni stanari, a imovinsko-pravna služba Loznice obavestila je predlagača Dragomira Petrovića da je kuća predata na upravljanje Javnom stambenom preduzeću u Loznici i da lokalna samouprava nije dozvolila otkup nijednog stana u ovoj zgradi. U istom dopisu se navodi da je objekat još u vlasništvu grada.

Sudija Lazarev kaže za naš list da, prema opštim načelima međunarodnog prava, koja se primenjuju i u našem sistemu, svako pravno i fizičko lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine, koja može biti oduzeta samo u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom. Pravo na neometano uživanje imovine bilo je deklarativno priznato i pravnim propisima u vreme donošenja Ukaza kojim je izvršena nacionalizacija objekta dr Milana Petrovića. Međutim, u ovom slučaju učinjena je zloupotreba, jer je stambeni objekat proglašen za vilu od navodnog značaja za republičku privredu.

– Ova nacionalizacija nije izvršena u javnom interesu, već u interesu sprovođenja ideologije komunističke partije, kako bi se od takozvanih kapitalista, kao klasnih neprijatelja, oduzela imovina i prenela u društvenu svojinu, kojom upravlja i koristi je suprotstavljena radnička klasa. U konkretnom slučaju imovina je oduzeta od uglednog lekara dr Milana Petrovića i dodeljena je drugim građanima kao stanarima – ističe sudija Lazarev.

Republičko tužilaštvo podnelo je zahtev za zaštitu zakonitosti zbog navodne pogrešne primene materijalnog prava, navodeći da Ukaz kao opšti propis ne može da se poništi odlukom suda u pojedinačnom aktu. Stanovište šabačkih sudija, međutim, bilo je da je Ukaz poslužio samo kao mehanizam za ovo i brojna druga nelegalna oduzimanja privatne imovine, pogotovo što građanima nije ostavio čak ni pravo da ulože žalbu. Odluka Vrhovnog suda da odbije zahtev Republičkog tužilaštva trebalo bi da ima veliki značaj u budućoj sudskoj praksi.

Komentari7
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.