Petak, 26.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dobro koje će dobru služiti

Dobro koje će dobru služiti
Марија Алексић

„Svi mi umiremo samo jednom, a veliki ljudi po dva puta: jednom kad ih nestane sa zemlje, a drugi put kad propadne njihova zadužbina“, glasi citat Ive Andrića („Na Drini ćuprija“) koji je poslužio kao uvod u studiju o srpskom zadužbinarstvu autorke dr Marije Aleksić.

– Knjiga „Zadužbine kulture Srbije i javnost“ priređena je na osnovu moje doktorske disertacije odbranjene na Fakultetu za poslovne studije Megatrend univerziteta – kaže Marija Aleksić, ukazujući da fenomen zadužbina treba posmatrati iz više uglova.

– Zadužbina u našem narodu, jeziku, govoru i shvatanjima ima uzvišeno značenje. Od niza različitih definicija meni je najbliža ona koja kaže da je zadužbina dobro koje će dobru služiti – ističe Marija Aleksić.

Njena studija o zadužbinarstvu predstavlja jedan od inicijalnih radova o ovoj temi u našem društvenom miljeu. Suptilno i osmišljeno istraživanje spojeno je s potrebom da se zadužbinska delatnost, koja kod nas ponovo oživljava, svestranije sagleda i stručno osvetli, ukazuje dr Vasilije Radikić u prikazu ove knjige.

Srpsko zadužbinarstvo se, kako istorijski izvori upućuju, naslanja na tradiciju iz perioda rimskih careva na ovim prostorima, da bi poseban polet – na našem tlu – dobilo u srednjem veku (u vreme dinastije Nemanjića). Na tom motivu zasnovana je u velikoj meri i moralna vertikala naše usmene epike u čijem središtu je etika požrtvovanja.

Težnja ka zadužbinarstvu u Srbiji nije prekinuta ni pod turskom vlašću, pri čemu se, u skladu s prilikama, kako beleži Vuk Karadžić, ispoljavala u novim, gotovo simboličkim formama (izgradnja „ćuprije“ preko potoka, popravka kaldrme, postavljanje česme kraj puta i sl.). Sakralno zadužbinarstvo obnovilo se i pod turskom dominacijom u 15. i 16. veku (manastiri na Fruškoj gori, Manasija i dr.).

Posebno istorijsko, kulturološko i dokumentarno značenje u knjizi ima, svakako, poglavlje „Duh zadužbinarstva i opšti društveni interes na primerima srpskog zadužbinarstva s kraja 19. i početka 20. veka“, u kome su izdvojeni primeri najviših uzleta srpskog zadužbinarstva u savremenom dobu, smatra Radikić.

Oslanjajući se na bogatu dokumentarnu građu, Marija Aleksić je uspela da u knjizi vaspostavi autentični duh zadužbinarstva i istovremeno kreira sažete portrete velikih srpskih zadužbinara i njihovih zadužbina koje su darovali otačestvu, naglašava Radikić.

Među njima se posebno izdvajaju Kapetan Miša Anastasijević (ulagao u razvoj školstva, pomogao štampanje srpskih knjiga – posebno dela Vuka Karadžića, osnovao Beogradsku čitaonicu, poklonio otadžbini zgradu današnjeg Rektorata Beogradskog univerziteta (Kapetan-Mišino zdanje); Ilija Milosavljević Kolarac (testamentom namenio da današnja zgrada Kolarčeve zadužbine služi kao centar narodnog prosvećivanja); Sima Andrejević Igumanov: zaveštao palatu na Terazijama narodu (Igumanova palata).

Uz navedene velike zadužbinare i dobrotvore, još oko 500 pojedinaca u Srbiji je između dva rata zaveštalo svoj imetak zadužbinama; a među njima su: kralj Petar I Karađorđević, Nikola Spasić, Luka Ćelović, kralj Aleksandar I Karađorđević, kraljica Natalija Obrenović...

Autorka zadužbinarsku tradiciju povezuje s moralnom vertikalom srpskog naroda iz koje se ta tradicija dominantno nadahnjivala – slikovito je ilustrujući narodnom izrekom: „Dukat dobija na sjaju ako je u zadužbini“.

P. M.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.