Bitka za hektar
Da kamen veličine 0,82 hektara može da postane predmet ljutog političkog spora koji traje već više od decenije otkriva slučaj ostrvceta koje štrči 18 metara nad vodom Bledskog jezera nadomak Triglavskog narodnog parka. Bitka za vlasništvo nad "stenom" sa baroknom crkvom i čuvenim zvonom želja iz 1534. koju je jula lane, na podsticaj domaćina, predsednika Slovenije Janeza Drnovšeka, potegnuo i bračni par Karađorđević, vodi se između slovenačke države i Katoličke crkve.
Crkva u postupku denacionalizacije zahteva vlasništvo nad Bledskim ostrvom, ali je država, pod pritiskom javnog mnenja koje je užasnuto mogućnošću da jedino slovenačko ostrvo padne u privatne ruke, pa još u posed crkve, pribegla lukavstvu. Tako je liberalna vlada ostrvo na Bledu 1999. proglasila "kulturnim spomenikom od državnog značaja".
Ali to nije bio kraj sukoba, već početak. Crkva je presavila tabak i tužila državu, a proces je stigao i do Vrhovnog suda koji je 2006. odlučio da ostrvo ostaje državno. Očekivalo se da će desničarska vlada premijera Janeza Janše pokazati više naklonosti za aspiracije Katoličke crkve (koja se na presudu Vrhovnog žalila Ustavnom sudu), te da će korigovati odluku prethodnika, političkih neistomišljenika. Iz Janšinog kabineta je, međutim, netom procurela vest da je "vlada pripremila mišljenje" koje kontrira željama Katoličke crkve, a štiti državno zemljište.
Bledska župa (parohija) zimus je iz inata samovoljno uvela naplaćivanje ulaznica za obilazak ostrva – tri evra po glavi, kako bi praksom pokazala ko je gazda na parceli u zapadnom delu jezera. Potez je propraćen protestima posetilaca i javnosti. Usledila je odmazda – katoličke glavešine zatvaraju glavnu ostrvsku atrakciju (crkvicu) pod izgovorom rekonstrukcije. Obnova, uprkos lepom vremenu, nikako da počne.
U očekivanju da ustavni sud preseče Gordijev čvor i presudi čije je ostrvo, advokati optužbe tvrde da to nije materijalna već duhovna bitka, jer Katolička crkva "samo traži svoj nebeski dragulj" koji joj država uskraćuje uprkos činjenici da joj nijedan zakon to ne dopušta.
Vlada upozorava da je Ustav Slovenije obavezuje da brani "otuđivanje kulturnih spomenika od državnog značenja, što je neophodno za očuvanje tih spomenika i prirodne zaostavštine", pri čemu pravnički argumenti ne igraju presudnu ulogu. Stoga preporučuje Ustavnom sudu da inicijativu Bledske parohije – odbije.
Pravni adut za rečeno tumačenje pronađen je u zakonu o prirodnoj i kulturnoj baštini iz doba nekadašnje SFRJ, tačnije iz 1981. prema kome je Bledsko ostrvo nekretnina, opšte dobro, nad kojim nije moguće tražiti ni dobiti vlasništvo. Bitka paragrafima za skromni hektar nenaseljene zemlje, ili, preciznije 0,00004 odsto površine Slovenije, nastavlja se.Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


