Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
43. FEST

Gde pronaći čoveka

Gde pronaći čoveka
Из филма „Тело” Малгоржате Шумовске

U pravu filmsku čaroliju na 43. Festu bez sumnje spada i film „Bele noći poštara Alekseja Trjapicina” („Poštareve bele noći”) Anreja Končalovskog, nagrađen „Srebrnim lavom” za najbolju režiju na prošlogodišnjem Venecijanskom festivalu.

Poetsko-realistički film o malim, običnim ljudima većim od života, sniman je na severu Rusije, na obalama jezera Kenozero, gde u bogatstvu prelepe i raskošne prirode živi omalena zajednica siromašnih ljudi, potpuno izolovana od spoljnog sveta. Zanimljivo je što je ovo i kvazidokumentarni film, svi „glumci” u njemu, pa i poštar Aleksej, igraju sami sebe. Profesionalnih glumaca u filmu nema. Zato sve pršti od autentičnosti i nekog uzbudljivog realizma, na granici sa magičnim. Vizuelno lep (snimatelj Aleksandar Simonov) i duboko emotivan egzistencijalistički film.

Na Festu je dočekan i „Rez”, novi film Fatiha Akina, prvi o genocidu nad Jermenima u Turskoj tokom Prvog svetskog rata koji potpisuje reditelj turskog porekla. Nažalost, od svoje snažne, epske priče na važnu istorijsku temu i svog dobro napisanog scenarija o sudbini Jermenina Nazareta (Tahar Rahim), koji posle preživljenog pokolja traga po celom svetu za svojim izgubljenim ćerkama, Fatih Akin je načinio amerikanizovano-romantizovani kvazivestern film, klasičnog holivudskog izgleda.

O kontroverznom kralju kokaina, Kolumbijcu Pablu Eskobaru, filmove su snimili i Oliver Stoun i Džo Karnahan, a za najnoviju polubiografiju koja je proizvod fikcije „Eskobar – izgubljeni raj” Holivud je angažovao italijanskog reditelja Andrea di Stefana. Festova publika sinoć je videla Benisija del Tora kao Eskobara, koji je nedavno za „Politiku” rekao: „Gradio sam njegov lik kroz pokušaje da razumem one koji su ga doživljavali kao sveca i pokušaje da razumem i one koji su ga smatrali đavolom...” Još jedna izvrsna Del Torova uloga, kojoj je pristupio pažljivo i zbog koje se znatno ugojio kako bi bio što sličniji čoveku „svecu i đavolu”.

Večeras je na Festovom programu i zanimljiv američki film „Rvanje sa ludilom” („Foxcatcer”) Beneta Milera („Kapote”), istinita priča o osvajaču olimpijske zlatne medalje u rvanju Marku Šulcu (igra ga Čening Tejtum), kroz koju reditelj američki san pretvara u noćnu moru. Zlatnim rvačem gospodari njegov sportski sponzor, čuveni multimilijarder i sportski fanatik Džon du Pont, iza čijeg se lika i dela krije teški psihopata i manipulator, zbog čega je i ubijen.

Sutrašnji Festov dan u „Sava centru” obeležiće film Gorana Radovanovića „Enklava” sa svojom svetskom premijerom, ali i filmovi Džona Burmana i Malgoržate Šumovske.

Britanski i svetski klasik Džon Burman nudi svoj poluautobiografski film „Kraljica i domovina”, nastao kao svojevrsni nastavak kultnog filma „Nada i slava”, posle 27 godina. Film klasične režije, ali mladalačkih osećanja tokom rekonstrukcije jednog doba života u kojem je slava bledela, a nada se gasila. „Rat je bio završen, starije generacije su se ’očistile’ od pojmova imperijalizam i britanska imperija, a mi iz mlađe generacije nadali smo se da će se Engleska potpuno transformisati. Međutim, klasni sistem je ovekovečen, školski je ispoliran, a Engleska nije postala ono što smo mi tada očekivali i nadali se da će postati”, rekao je nedavno za „Politiku” Burman, definišući osnovnu nit svog filma.

Pravo sa 65. Berlinala na 43. Fest stigao je i „Srebrnim medvedom” za najbolju režiju nagrađen film „Telo” Malgoržate Šumovske. Filmska priča o sudskom istražitelju-krivičaru, postarijem udovcu, njegovoj anoreksičnoj ćerki Olgi i psihoterapeutu Ani, na fin, šarmantan i duhovit način govori o problemima suočavanja sa gubitkom voljenih osoba, prilično je kompleksna meditacija o usamljenosti srca i sukobu između racionalnog i verovanja u natprirodne sile. Kroz tri lika Šumovska nudi pogled na tri radikalno različita pristupa telu i duši. Jedan kroz anoreksiju, drugi kroz svakodnevne susrete sa mrtvim telima i treći kroz terapeutske seanse komunikacije sa astralom. Vrlo dobar film koji ne treba propustiti.

----------------------------------------------------------------

Festivalski „garažni film”

Iz filma „Unutra” Mirka Abrlića i Jelene Marković

I u Festovom programu „Mikrovejv” (Dom sindikata) ima šta da se vidi. Reč je o domaćim no budžet filmovima, nekomercijalnim filmskim delima nastalim uz pomoć štapa i kanapa, kao neka vrsta alternative glavnoj kinematografskoj struji.

Lideri ovog srpskog „garažnog filma” čije je postojanje evidentno, jesu Milutin Petrović i Saša Radojević, koji jedan drugog pomažu, i pišu i režiraju i glume. Egzistiraju sa tim svojim šarmantnim sindromom Petra Pana, tvoreći – film u filmu o filmu – pod nazivom „Petlja” (Milutin režira, snima, montira, bira muziku, a Saša piše i glumi), u kojem se događa taj susret Holivuda i evropskog andergraunda, vizuelno istražuje fenomen erotike i traga za čarobnjakom slike. U želji da budu neka vrsta avangarde dvojac Petrović–Radojević istrajava, živeći i stvarajući u nekom svom svetu, u kojem mora da im je lepo.

Za filmove poput „Petlje” neophodno je postojanje nekog malog bioskopa ili dvorane u multipleksu, u kojima bi oni mogli biti na redovnom repertoaru, kako bi se dala šansa publici koja takve filmove voli. U takvom bioskopu sigurno bi svoje mesto našao i film „Unutra” Mirka Abrlića i Jelene Marković. Iako zanatski nesavršen, ovo je jedan od onih filmova koji imaju značajan socijalno-društveni angažman i edukativnu funkciju. Reč je o zatvorskoj priči, čija je radnja smeštena u specijalizovanoj zatvorskoj bolnici na odeljenju za osuđene narkomane. Autori iznose činjenicu o postojanju samo jedne takve u celoj Srbiji (Centralni zatvor u Beogradu), upoznaju gledaoce sa pravilima ustanove, ali i hijerarhijskim, samoorganizovanim poretkom osuđenika, unutrašnjom i spoljnom destrukcijom. Glavni junak Jovan na služenje jednogodišnje kazne stiže „čist” (od droge) i potpuno zdrav (bez hiva ili hepatitisa C), a u ustanovi koja bi trebalo da ga potpuno rehabilituje, postaje i narkoman i bolesnik. Sa stanovišta velikog upozorenja mladima – koristan film.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.