Subota, 06.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
OD DANAS NOVI FELjTON „POLITIKE” – Fransin Proz: Istina o Pegi Gugenhajm

Izopačena umetnost

Pegi Gugenhajm izlagala je dela mlađe generacije američkih umetnika i ohrabrivala njihov rad. Delimično zahvaljujući njoj, američki umetnici otresli su se uticaja Evrope
Izopačena umetnost
Константин Бранкузи, Птица у простору (Фото: Фликр)

Američka spisateljica Fransin Proz diplomirala je na koledžu Redklif, a magistrirala na Harvardu. Autorka je dvadesetak romana i dobitnica brojnih priznanja i stipendija, poput Gugenhajm i Fulbrajt stipendije. Bivša je predsednica Američkog PEN centra i članica Američke akademije umetnosti i pisma i Američke akademije umetnosti i nauke

Pegi Gugenhajm je 1946. godine objavila knjigu „Ka novom veku”. Bila je to pomalo „uvrnuta” priča o njenom dotadašnjem životu u kojoj je otkrila mnogo ličnih stvari. Imala je četrdeset i osam godina. U Njujorku je njena avangardna galerija-muzej „Umetnost ovog veka” postigla uspeh i kod kritike, i kod šire publike. Otvorena je u oktobru 1942. godine. Bio je to prostor za izložbe, osmišljen na veoma inovativan način, u Zapadnoj 57. ulici, i ubrzo je postao mesto okupljanja najpoznatijih umetnika koji su tada stvarali u Njujorku. Tu su svoje radove izlagali iseljenici iz Evrope koji su pobegli od rata i talentovani mladi američki slikari.

Marijus Bjuli, jedan od Peginih pomoćnika, beležio je ko je sve dolazio u galeriju, koliko često i koliko se dugo zadržavao: Breton („poprilično”), Tangi („često”), Fernan Leže, Osip Zadkin i Mark Šagal, Mata, Pavel Čeličev („provodili su tu mnogo vremena”), Dišan („često”), Man Rej („jednom ili dvaput”), Bar („često”), Kisler, Aleksander Kolder („bili su tu stalno”), Džejms Džonson Svini („ostao bi tu po ceo dan”), Madervel, Žan-Pol Sartr... Polok, Džipsi Rouz Li, Dejvid Her, Kliford Stil, Herbert Rid („provodili su tu mnogo vremena”), Meri Makarti („povremeno”), i tako dalje...

KOMPLETAN FELjTON U ŠTAMPANOM I DIGITALNOM IZDANjU

Komentari10
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Велибор Рајковић, филмски преводилац
Наш редитељ из Берлина, Зоран Соломун, снимио је 2009. документарни филм "Super art market". Деведесет минута упечатљивог сведочанства о бесмислу наводне уметности која тренутно превлађује, огромног бизниса који стоји иза ње и невероватних свота којима трговци уметничким предметима претварају богаташе оперисане од укуса у "познаваоце" и "колекционаре". Обавезно погледати. Веома је поучно.
boris kristof
Naslov ovog teksta je potpuno tačan
Зоран Маторац
По којим то критеријумима је она скулптура на фотографији уметничко дело?
Onako samo usput
@Zoran Matorac, ne bi stalo ovde sve zašto se to smatra umetničkim delom i po kojim kriterijumima. Šta je ptica, šta ona simboliše, po čemu je prepoznatljiva? Ptica je simbol mira, slobode. Vidiš li ovde pticu? Ona je zarobljena u onom kamenu. Ovaj rad nije o slobodi i letu, već o ropstvu i padu. Ok?
Srebrni Srebrenko
Ne postoji zapadna 57 ulica, već zapadni deo 57 ulice na Menhetnu...
Sasa Trajkovic
SAD - Metriopoliten muzej je jos sredinom proslog veka preuzeo primat od Luvra - Pariza u bogatstgvu svoje um. zbirke i na taj način je postao prestonica kulture ali te kolekcije čine dela pre svega Evropskih um. Pošto je Amerika mlada nacija ona je nastala na tekovinama Evropske kulture i umetnosti, autentično američka umetnost je umetnost starosedioca indijanskih plemena ili prastarih civilizacuja Maja i Asteka. Sama priroda savremene umetnosti je kosmopolitska dakle univerzalna samim tim oslobođena nacionalnih ili etničkih pa i estetičkih predznaka.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.