Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
OD DANAS NOVI FELjTON „POLITIKE” - JIRGEN KOKA: ISTORIJA KAPITALIZMA

Eksploatacija, otuđenje i nepravda

Intelektualci poput Vebera i Zombarta čvrsto su verovali u superiornu ekonomsku racionalnost kapitalizma, ali ga nisu videli kao motor civilizacijskog napretka
Eksploatacija, otuđenje i nepravda
Предионица памука (Фото: „Википедија”)

Jirgen Koka, profesor emeritus, predavao je Istoriju industrijskog sveta na Slobodnom univerzitetu u Berlinu. Jedan je od najznačajnijih socijalnih istoričara današnjice. Od 2001. do 2007. godine rukovodio je Berlinskim centrom za društvene nauke. Dobitnik je, između ostalog, Lajbnicove i Holbergove nagrade

Kao što je optimizam zbog napretka u doba prosvetiteljstva bio slabo održiv, tako nije moglo da opstane ni tumačenje kapitalizma kao srži civilizatorske misije. Ovo tumačenje nastalo je na tlu predindustrijskog kapitalizma u 18. veku i nije preživelo uspon industrijskog kapitalizma. Početkom 20. veka intelektualci poput Vebera i Zombarta čvrsto su verovali u superiornu ekonomsku racionalnost kapitalizma, ali ga nisu videli kao motor moralnog uspona i civilizacijskog napretka. Naprotiv, pobornici liberalizma poput Vebera pribojavali su se da bi sve izraženija neprirodnost i obesmišljenost kapitalističkog sistema mogla da ugrozi slobodu, spontanost i ljudskost u punom obimu. Konzervativci i levičari plašili su se kapitalizma kao nezaustavljive snage erozije koja bi nasleđene običaje mogla da zameni ugovorima, zajednicu da zameni društvom, a društvenu povezanost tržišnim kalkulacijama. Socijalistička kritika oštro je osudila eksploataciju, otuđenje i nepravdu u kapitalizmu, predskazujući mu slom usled unutrašnjih suprotnosti. Današnji stav prema kapitalizmu oscilira između trezvenog prihvatanja i oštre kritike. Mnogi smatraju da nije u stanju da se nosi sa izazovima budućnosti. Čini se da ideja kapitalizma više nije upotrebljiva kao utopija, makar kad je o Evropi reč.

KOMPLETAN FELjTON U ŠTAMPANOM I DIGITALNOM IZDANjU

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Milosav Popadic
Ahilova peta kapitalizma je čovjekova lakomost i bezobzirna sebičnost. Umjesto gomilanja bogatstva radi bogatstva, trebalo bi da se XXI vijek pozabavi pitanjem obuzdavanja čovjekove lakomosti na besmisleno gomilanje bogatstva. Čovjek je po prirodi lakom, ali je ideologija kapitalizma tu ljudsku manu podsticala i neprekidno podstiče tako da je lakomost na raskoš i bogatstvo potisnula ustranu plemenitije osobine kao što su obzir, solidarnost, skromnost, altruizam, osjecaj za mjeru, a ovim ljudskim osobinama školski programi malo poklanjaju paznje, a trebalo bi - od osnovne do univerziteta - ove osobine razvijati i njegovati.
Леон Давидович
Каква год да су настајала друштва у људској историји није се могла променири људска природа, а то је егоизам. Из егоизма произилази сва та грабежљивост . Основно правило које је одувек владало међу људима било је како подчинити другог човека да ради за тебе и да уживаш све погодности захваљујући експлоатацији туђег рада. Чак не мора ни постојати привилегија по поседовању имовине довољна је и разлика у плати од 190 пута.
Јован Скерлић
Неки тврде да се ради о љубомори, односно социјалним разликама које леже у основи људског сукоба. Када један човек види ”да се негде живи боље”, онда и он то пожели. Тада настаје трка до смрти. Због тога је социјална једнакост један од услова за успешан развој људске цивилизације.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.