Četvrtak, 02.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
52. KARLOVE VARI

Horor na festivalskom početku

Mihal i Šimon Caban priredili ceremoniju otvaranja za pamćenje uveselivši i američke goste Kejsija Afleka i Džejmsa V. Hauarda
Horor na festivalskom početku
Са отварања фестивала (Фото: Прес служба фестивала)

Karlove Vari- Već pedeset i dve godine međunarodni festival u Karlovim Varima ima nešto što ga čini jedinstvenim i originalnim u odnosu na sve druge filmske manifestacije A-kategorije u čiju klasu i on pripada. To je gala otvaranje. Nema ovde ni političkih niti bilo kakvih drugih govorancija ili mudrovanja. Sve je uvek podređeno umetnosti i to ne samo filmu. Uvek se pred gledalištem dogodi i scensko-muzičko-igračko-scenografski performans u koji su uključeni i glumci i balet i simfonijski orkestar i operski pevači i uvek je to inspirisano dragocenim isečcima iz kratke ali bogate istorije filma ili samim filmskim žanrovima.

Ovog puta omaž je priređen hororu.

Iza ovogodišnjeg nezaboravnog horor festivalskog otvaranja kao kompletni autori – reditelji, dizajneri, scenografi i koreografi, stoje umetnička braća Mihal i Šimon Caban. Oni su ti koji su svojom vizijom i delom stvorili snažnu vizuelnu atmosferu iz horor-filmova iz doba nemog filma kada su filmske projekcije bile praćene izvođenjem muzike uživo. Upravo u tu svrhu braća Caban su angažovala i čitav karlovovarski Simfonijski orkestar na čelu sa dirigentom Janom Kučerom. Njihova ideja je bila i da se posle ceremonije otvaranja i projekcije filma „The Big Sick“ Majkla Šoualtera (premijerno viđen na Sandensu), ispred festivalskog kompleksa upriliči dvosatni koncert praške Filharmonije čiji su muzičari izvodili originalnu muziku iz svih filmova iz planetarno popularnog serijala o Džejmsu Bondu...

U takvoj, filmsko prazničnoj atmosferi već prve večeri dočekani su i prvi dobitnici počasnih „Kristalnih globusa“ za doprinos svetu filma. Među njima su i američki glumac Kejsi Aflek (mlađi brat Bena Afleka, osvojio Oskara za ulogu u filmu „Mančester pored mora“) i američki kompozitor filmske muzike Džejms Njuton Hauard („Igre gladi“, „Krvavi dijamant“, „Lepa žena“, „King Kong“...).  U takvoj atmosferi nagovešteno je da će u narednih devet festivalskih dana biti mnogo zanimljivih filmova i filmskih događaja.

 Prema tradiciji, najveću pažnju će imati filmovi iz glavnog takmičarskog programa u kojem ove godine ima i dosta debitanata. Među njima je i bosanski reditelj Alen Drljević, koji kao iskusni asistent reditelja (u filmovima Jasmile Žbanić) i autor dokumentaraca, sada debituje u formi celovečernjeg igranog filma sa delom „Muškarci ne plaču“ bosansko-slovenačko-hrvatsko-nemačke koprodukcije. U ovom „muškom“ filmu glavne uloge tumače naš Boris Isaković, Leon Lučev, Emir Hadžihafizbegović, a tu su i glumci Sebastijan Kavaca, Boris Ler i Izudin Bajrović...

U drugom po važnosti takmičarskom programu „Istočno od Zapada“, našao se i film sa Kosova – „Neželjeno“ prištinskog reditelja Edona Rizvanolija. Ovo je priča o problematičnom albanskom tinejdžeru, koji sa majkom u izbegličkom statusu živi u Amsterdamu bez ikakvih kontakata sa ostatkom porodice na Kosovu. Njegova romansa sa Anom nad kojom su se nadneli oblaci nerešenih problema iz prošlosti njihovih roditelja, iniciraće dramu o nemogućnosti bekstva od bolnih iskustava i teškoćama opraštanja...

Srpski predstavnik u Karlovim Varima je film „Rekvijem za gospođu J“ Bojana Vuletića koji se prikazuje u paralelnom programu „Drugačiji pogled“. Ovaj Vuletićev film je prošle godine u Karlovim Varima kao projekat u nastajanju osvojio prvu koproducentsku nagradu i 100.000 evra koji su bili utrošeni u postprodukciju u studiju „Barandovo“ u Pragu.

 U okviru industrijskog dela festivala u okviru programa za razvoj scenarija i projekata „Središnja tačka“, biće predstavljen i novi filmski projekat scenariste i reditelja Vuka Ršumovića („Ničije dete“). Zajedno sa producentom Milošem Bojovićem, Ršumović će imati i direktano predstavljanje filma i pred Erikom Jendresenom i Naomi Foner,   američkim skript-doktorima i ekspertima sa Sandens Instituta.

Ovogodišnji festival posebne omaže, u vidu velikih retrospektiva, priređuje japanskom reditelju Kendžiju Mizogučiju i britanskom reditelju Kenu Louču sa čijom filmskom retrospektivom u Karlovim Varima Evropska Akademija za film obeležava 30 godina od svog osnivanja.

(Foto: Pres služba festivala)

Uma Turman u poredsedničkom zagrljaju

Karlove Vari- Zvezda Tarantinovih filmova „Petparačke priče“ i „ Ubiti Bila 1 i 2“, „Opasnih veza“, „Betmen i Robin“, „Histerično slepilo“ – američka glumica Uma Turman našla se u zagrljaju legendarnog češkog kolege Jiržija Bartoške na samom početku 52. Karlove Vari festivala.

Kao predsednik ove ugledne filmske manifestacije Bartoška je svoju nagradu zvanu predsednički „Kristalni globus“ ove godine namenio i lično uručio Umi Turman dočekanu i ispraćenu ovacijama. Gledalište, ona sama kao i troje njene dece koje je povela sa sobom u Karlove Vari, mogli su da uživaju i u znalački odabranim i hronološki prikazanim insertima iz svih filmova u kojima je Turmanova do sada igrala. A njih je zaista znatan broj, jer kako je to i sama istakla – na velikom platnu je „od svoje šesnaeste, sada imam 47, što znači da više od tri decenije delim ovu svoju ljubav sa gledaocima, ne zaboravljajući da su moje najveće blago ipak moja deca“.

Uma Turman će sutra razgovarati i sa publikom posle prikazivanja dvodelne sage „Ubiti Bila“...

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

За господина Драгишу
Поштовани господине Драгиша (из Вашег електронског писма које сте ми послали сазнајем да се презивате Конић и да сте из Швајцарске), искрено ми је жао што Вас је мој текст и наједио и наљутио. Чак толико да сте ме "оптужили" да користим: "Варваризам уместо правилне српске речи". Ви би сте били потпуно у праву да ја нисам писала о филмском жанру који се зове ХОРОР-ФИЛМ, а не УЖАС-ФИЛМ. Некада се на српско-хрватском, односно српском језику, овај филмски жанр најчешће називао "филм страве и ужаса", али је на Вашу и на моју жалост овај назив нестао те нам је остао "хорор-филм" или само "хорор". Тако ствари стоје. Што се тиче Вашег питања "шта тражим у српском новинарству" да Вам кажем да се и сама често то питам више од 3 деценије, а нарочито појачано у последње време од како је наше новинарство спало на ниске гране. Уколико код Вас, у Швајцарској, у новинарству цветају руже, позовите ме и доћи ћу да и тамо, по навици, пишем на српској ћирилици. Велики поздрав, Дубравка Лакић
Nikola Nikola
Hvala Vam Dubravka. Jedno vreme vas nije bilo pa sam se malo zabrinuo. Ali, na moju srecu, ponovo se oglasavate. Jednostavno volim vase tekstove, kritike, informacije, intervjue... Vas odani citalac, Nikola PS. Za mene vi ste nas najbolji filmski kriticar, tacka.
Драгиша
"ХОРОР" Зашто "ХОРОР" кад се то на српском каже У Ж А С ? Да ли се новинарка писац овог чланка стиди српског језика ? У том случају шта тражи у српском новинарству ? Бахато скрнављење српског нам језика.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.