Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Orfej – osećanja iskazana kroz muziku

Dočarana atmosfera izvođenja opere pre 410 godina
Orfej – osećanja iskazana kroz muziku
Детаљ из италијанске опере у Мадленијануму (Фото А. Васиљевић)

Opera „Orfej” velikog italijanskog kompozitora Klaudija Monteverdija, kojom se obeležava 450 godina od njegovog rođenja i 410 godina od izvođenja ovog dela na dvoru mantovskog vojvode Gonzage, premijerno je izvedena u „Madlenijanumu”.

Posebnu draž dao je nastup baroknog orkestra Nove beogradske opere, koji je svirao na istorijskim instrumentima. Umetničko vođstvo predstave povereno je dirigentu Predragu Gosti i dramaturgu Marijani Mijanović. Reditelj je Daniel Pfluger iz Nemačke, koji je istakao da je delu prišao na istorijski način i da mu je želja bila da publiku uvede u jedan novi svet i dočara atmosferu izvođenja opere pre 410 godina.

U ono vreme izvođenje opere je bilo revolucionarno jer je nezamislivo bilo iskazati osećanja kroz muziku. A publika je sinoć uživala u dvočasovnom programu, koji je počeo upravo muzikom koja obećava posetiocima da će se ispričati priča o Orfeju, čuvenom po tome što je uz pomoć svoje lire uspeo da ponizi Had. Pastiri i nimfe slave venčanje Orfeja i Euridike. Svi se predaju veselju i mole se bogovima da ih poštede bolnih iskušenja i osiguraju im blagostanje.

Ulogu Orfeja imao je Nikola Diskić, bariton, dok je Euridika bila Antonia Dunjko, sopran. Vokalni solisti bili su Radoslava Vorgić, Dragana Popović, Marko Špehar, Marko Živković, Ljubomir Popović, Milan Stančić, Jana Cvetković, Đorđe Petrović, Marijana Radosavljević, Marijana Davinić, Aleksandar Krunić i Mirko Milanović.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Sasa Trajkovic
Pomalo pretenciozno i ambiciozno ali i hrabro ... složen muzičk scenski spektakl kome je nažalost nedostajala SCENA i kostim premalo se pažnje posvećuje scenografiji dans je sve spektakl i gomila efekata, kostimi stilizovani ali ... ali ovo delo klasićnog repertoara daje mašti kostimografu ali i scenografu punu slobodu i kreativnosti koja je iz meni NE jasnh razloga izostala. Vokalno i instrumentalno sasvim u skaldu sa očekivanjima.
zoran stokic
Prava je šteta što publika neće u Orfeju slušati neponovljiv kontra-alt Marijane. Mijanovićkina karjera započinje baš s Monteverdijem. 2000. g. - Penelopa u Monteverdijevom "Il Ritorno d'Ulisse" s Villiamom Christiejem i njegovim ansamblom Les Arts Florissants. Pored Kristija i ostali vrhunski dirigenti baroka kao što su: Nikolaus Harnoncourt, Alan Curtis, Paul McCreesh i Marc Minkovski uzimali su je za naslovne uloge u operama Hendla, Vivaldija....u Juliju Cezaru, Agripini, Orlandu....Bajazitu. Već i činjenica da je Mijanovićka ( i slični) potpuno nepoznata u Srbiji može da posluži kao paradigma antikulturne matrice koja vlada decenijama, jer kao što reče Aristotel: kakva u državi muzika, takva je i njena srednja klasa a to znači takva je i država. Primarni elemnti kulture gde spadaju i kriterijumi "vrednosti" kod nas su decenijama potpuno nestali. Umesto vrednosti i struka vlada politikanstvo i laicizam.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.