Istanbulski mostovi i putevi
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić vratio se početkom minule nedelje iz Turske zadovoljan razgovorima i o političkim i o ekonomskim temama sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom, ali i sa Bakirom Izetbegovićem, bošnjačkim članom Predsedništva BiH sa kojim je u Istanbulu pričao o sveobuhvatnim odnosima Srba i Bošnjaka, kao i Srbije i BiH. Jedva da se vratio u Srbiju, a stigao mu je poziv Kolinde Grabar Kitarović, predsednice Hrvatske, da poseti njenu zemlju.
To je bio nagoveštaj da bi države regiona mogle, dijalogom, da počnu da rešavaju probleme, međutim, on je ostao u senci reakcija hrvatskog premijera i ministara, koje, blago rečeno, sugerišu da ova poseta nije dobrodošla. Nje će, ipak, biti.
Tako se, bar za sada, najavljuje.
O Vučićevim istanbulskim razgovorima sa Izetbegovićem nismo mnogo čuli, ali naš predsednik tvrdi da su bili „dobri i otvoreni” da je ponovio da Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH, Dejtonski sporazum i da od Bošnjaka traži da se i Srbi u Republici Srpskoj i svugde drugo u BiH osećaju sigurno. Za Izetbegovića ovi razgovori bi „mogli imati istorijske rezultate”, ukoliko se, kako je rekao, realizuju dva projekta o izgradnji dva puta, za šta je pomoć obećao i Erdogan.
Govoreći o razgovorima sa Erdoganom, Vučić je bio mnogo rečitiji, navodeći da će trgovinska razmena, koja sada iznosi milijardu evra, da raste, da se očekuje još više turskih turista, ali i investicija, a najsrećniji je bio što je mogao da saopšti da u Kraljevo stiže nova turska fabrika koja će zaposliti 2.500 radnika. Da je imao razloga za zadovoljstvo, svedoče i sporazumi, koje je potpisao Rasim Ljajić, ministar trgovine i turizma, o dupliranju kvota za bescarinski izvoz nekih naših proizvoda u Tursku, kao što su neki pekarski proizvodi, ali i goveđe meso, samo da mi tu količinu mesa uspemo da proizvedemo.
Naš predsednik još nije stigao ni da sredi utiske iz Turske, a dočekao ga je poziv hrvatske koleginice da poseti njenu zemlju, koji ga je, sasvim sigurno, morao iznenaditi, budući da je stigao usred novih razmirica između dve države zbog izložbe o Jasenovcu u Ujedinjenim nacijama, zbog koje je, pošto nije uspeo hrvatski pokušaj da se ona spreči, razmenjeno mnogo teških reči. Poziv je brzopotezno pozdravio američki ambasador u Hrvatskoj, što je, možda bio razlog, za neke komentare da je on i upućen na „nečiju sugestiju”.
Hrvatska vlada se baš i nije složila sa ocenom američkog ambasadora, pa su i premijer Andrej Plenković, ali i ministarka inostranih poslova, ukazali da možda i nije dobar trenutak za tu posetu. Vučić je poziv prihvatio, a Damir Krstičević, potpredsednik hrvatske vlade i ministar odbrane, reagovao je rečima da je „Aleksandar Vučić dobrodošao, ali prethodno da se izvini zbog agresije na Hrvatsku – izvinjenje je minimum”. Slično su reagovali i pojedini poslanici u saboru, koji su pored izvinjenja na spisak stavili i zahtev za plaćanje ratne odštete...
Mada ovakve reakcije nameću pitanje kako je i zašto ovaj poziv uopšte upućen, do posete će, ipak, doći – tako bar izgleda. Vučić je kazao ne razume sasvim argument da nije vreme za posetu, ali ga prihvata i istakao: „Ako Hrvatska, i pored poziva predsednice, hoće da kaže da nisam dobrodošao – hvala, ako ne žele da razgovaraju – hvala. Ne pada mi na pamet da podilazim bilo kome, da se dodvoravam, štitim interese Srbije. Mislim da su razgovori potrebni kada imamo probleme i zato hoću da idem u Hrvatsku i da se borim da imamo mir i stabilnost.”
Namerom predsednika Vučića da ode u Zagreb, zadovoljan je i Antonio Tajani, predsednik Evropskog parlamenta, koji je minule nedelje bio u poseti Srbiji. Tajani je kazao da to nije lak put, ali da je veoma važna poruka. Tajani je govorio i o strategiji za proširenje EU na zapadni Balkan, koju će Evropska komisija predstaviti 6. februara, rekavši da je njemu lično stalo da se radi na proširenju i da je „Srbija ključni akter na Balkanu, veoma važna zemlja, krucijalna za stabilnost u regionu”. Istakao je da Srbija ne mora da prizna nezavisnost Kosova za ulazak u EU, ali mora da potpiše pravno obavezujući sporazum.
Šta taj pravnoobavezujući sporazum podrazumeva, za sada niko ne zna, što je rekao i naš predsednik. Bilo bi lepo da to saznamo, što pre. A, što se tiče albanskih političara, oni su, posle velike drame oko inicijative 43 poslanika za ukidanje Specijalnog suda za ratne zločine OVK, odjednom ubeđeni da do toga neće doći. Kosovski predsednik Hašim Tači je izričit: „Specijalni sud za ratne zločine ne može i neće biti ukinut, to je stav države, a ne mišljenje.” Skoro identično je rekao i Ramuš Haradinaj, kosovski premijer.
Nedelju za nama predsednik Vučić je zaokružio dvodnevnom posetom Austriji, gde je razgovarao sa austrijskim predsednikom i kancelarom, Aleksanderom van der Belenom i Sebastijanom Kurcom. Razgovarao je i sa tamošnjim privrednicima, koji već rade, ili žele da ulažu u Srbiju, a Kristof Lajtl, predsednik austrijske Privredne komore uručio mu je Veliku počasnu zlatnu medalju za „dinamičan i moderan pristup problemima današnjice”. U nedelji za nama zadovoljna je bila i premijerka Ana Brnabić, koja je, posle zajedničke sednice sa vladom Slovenije rekla da dve zemlje imaju odlične odnose, a potpisano je i nekoliko sporazuma, koji će ih poboljšati.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


