Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
68. BER­LI­NA­LE

Velike muke malog psećeg života

Film Vesa Andersona razveselio publiku u Berlinu gde se saznalo da je među dis„kriminatorima” žena i legendarni autor Kim Ki Duk iz Južne Koreje
Velike muke malog psećeg života
Из ани­ми­ра­ног фил­ма „Остр­во па­са” Ве­са Ан­дер­со­на (Фо­то Прес-слу­жба 68. Бер­ли­на­ла)

Ber­lin – Ve­se­lo je za­po­čeo 68. Ber­lin­ski fe­sti­val. S ani­mi­ra­nim fil­mom „Ostr­vo pa­sa” ame­rič­kog re­di­te­lja, sce­na­ri­ste i pro­du­cen­ta Ve­sa An­der­so­na. Vi­še­stru­kog po­vrat­ni­ka na Ber­li­na­le, gde se do sa­da pred­sta­vio i fil­mo­vi­ma „Kra­ljev­ski Ta­nen­ba­u­mi”, „Vo­de­ni svet Sti­va Zi­sua” i „Grand Bu­da­pest ho­tel” (An­der­son je autor i „Vo­za za Dar­dži­ling”, „Me­se­če­vo kra­ljev­stvo”, „Sme­šna na taj na­čin”...) i bio na­gra­đi­van za svo­je film­ske lu­do­ri­je. Fil­mo­ve pod­jed­na­ko dra­ge i od­ra­sli­ma i de­ci.

Ta­kav je i „Ostr­vo pa­sa”, sim­pa­tič­na i kraj­nje in­ven­tiv­na ani­mi­ra­na tvo­re­vi­na u ko­joj je Ves, uz ne­skri­ve­ne po­sve­te Aki­ri Ku­ro­sa­vi i Ja­su­dži­ru Ozuu, čak i glum­cu To­ši­ru Mi­fo­neu, spo­jio sva ču­de­sa kom­pju­ter­ske sa stop-mo­u­šen i lut­ka-fil­mom i ja­pan­skom ani­ma­ci­jom.

S ki­bu­ki po­zo­ri­štem, su­mo rva­njem, su­ši maj­sto­ri­ja­ma, bub­njar­skom tra­di­ci­jom, re­fe­ren­ca­ma na za­ga­đe­ni post­teh­no­lo­ški svet, u ko­jem se sve pro­me­ni­lo osim si­ste­ma auto­ri­tar­ne vla­da­vi­ne i „is­pi­ra­nja mo­zga” iz­bor­nim gla­sa­či­ma...

Ne­gde u bu­duć­no­sti i ne­gde u Ja­pa­nu od­vi­ja se rad­nja ove šar­mant­no eks­cen­trič­ne i po­uč­ne i za­bav­ne film­ske pri­če ko­ju je Ves is­pi­sao za­jed­no s Ro­ma­nom Ko­po­lom (si­nom Fren­si­sa For­da), Džej­so­nom Švarc­ma­nom i Ku­ni­či­jem No­mu­rom (po­zaj­mio je glas okrut­nom Ko­ba­ja­ši­ju, gra­do­na­čel­ni­ku ima­gi­nar­nog Me­ga­sa­ki­ja). Nje­ni glav­ni ju­na­ci su pet od­ba­če­nih pa­sa i je­dan dva­na­e­sto­go­di­šnji de­čak, što su se ob­re­li na izo­lo­va­nom i teh­no­lo­škim ot­pa­dom za­ga­đe­nom ostr­vu, u za­jed­nič­koj mi­si­ji po­tra­ge za ne­sta­lim kuć­nim lju­bim­cem i sve­op­štim oslo­bo­đe­njem pa­sa od dik­ta­tor­ske izo­la­ci­je.

Sa­ma pri­ča je jed­no­stav­na, ali je na­čin na ko­ji je is­pri­ča­na vred­na di­vlje­nja. U fil­mu svi psi go­vo­re en­gle­skim je­zi­kom dok svi ljud­ski li­ko­vi go­vo­re ja­pan­ski. Za ja­pan­ski ne­ma ti­tlo­va, no ne­ma ni za­bu­ne, za­hva­lju­ju­ći neo­do­lji­vom li­ku si­mul­ta­ne pre­vo­di­li­ce s ja­pan­skog na en­gle­ski ko­joj je glas po­zaj­mi­la Fren­sis Mek­dor­mand. Me­đu osta­lim po­zajm­lji­va­či­ma gla­so­va su i Skar­let Jo­han­son, Edvard Nor­ton, ali i Bil Ma­rej, Džef Gol­dblum i Gre­ta Ger­ving ko­ji su se i lič­no po­ja­vi­li na cr­ve­nom te­pi­hu u no­ći otva­ra­nja Ber­li­na­la...

***

Na sa­mom otva­ra­nju go­vo­ran­ci­ja je pro­te­kla u zna­ku kam­pa­nje „#Me­Too” pro­tiv sek­su­al­ne dis­kri­mi­na­ci­je u film­skoj in­du­stri­ji, o če­mu su go­vo­ri­li i gra­do­na­čel­nik Ber­li­na Mi­ha­el Mi­ler i ne­mač­ka dr­žav­na se­kre­tar­ka za kul­tu­ru Mo­ni­ka Gri­ters. „Mi pro­sti­re­mo cr­ve­ni te­pih i za ’#Me­Too’, za že­ne ko­je su se opi­ra­le zlo­u­po­tre­bi mo­ći iza ku­li­sa i za mu­škar­ce ko­ji su do­volj­no ve­li­ki mu­škar­ci da se za­u­zmu za rav­no­prav­nost po­lo­va”, re­kla je s fe­sti­val­ske go­vor­ni­ce Gri­ter­so­va...

Da se kam­pa­nja pro­tiv sek­su­al­ne dis­kri­mi­na­ci­je ši­ri i na dru­gim kon­ti­nen­ti­ma sve­do­či i vest pri­sti­gla iz Ju­žne Ko­re­je o to­me da se i kult­ni re­di­telj Kim Ki Duk na­šao me­đu „dis­kri­mi­na­to­ri­ma”. On je još u de­cem­bru ka­žnjen nov­ča­nom ka­znom na op­tu­žbu glu­mi­ce da ju je i fi­zič­ki te­rao da sni­ma ne­pri­klad­ne sce­ne sek­sa u fil­mu „Mo­bi­us” (2013). Sa zlo­u­po­tre­bom mo­ći u sve­tu fil­ma vi­še ne­ma ša­le. A iz­van tog sve­ta?

***

Dru­gi fe­sti­val­ski dan do­neo je pred gle­da­o­ce još je­dan ame­rič­ki film – „Da­mu” („Dam­sel”) bra­će Dej­vi­da i Nej­ta­na Zel­ne­ra, ko­ji je bio za­mi­šljen kao ko­sti­mi­ra­na, pi­kant­na ve­stern-ko­me­di­ja (19. vek) s Ro­ber­tom Pa­tin­so­nom i Mi­jom Va­si­kov­ski kao zve­zda­ma, ali se sve za­vr­ši­lo sa­mo na po­ku­ša­ju.

U glav­nom pro­gra­mu, van kon­ku­ren­ci­je, vi­đen je i bru­tal­ni ir­ski film „Cr­no 47” Len­sa Da­li­ja, još jed­na od pe­ri­od – dra­ma ko­je će oči­gled­no do­mi­ni­ra­ti 68. Ber­li­nom. Ova se na iz­o­štre­ni i po­li­tič­ki an­ga­žo­va­ni na­čin do­ti­če pe­ri­o­da ta­ko­zva­ne Ve­li­ke ir­ske gla­di ili Ve­li­ke krom­pi­ro­ve gla­di (1845–1852), ko­ja je od­ne­la vi­še od mi­li­on lju­di, a na­ro­či­to one kon­tro­verz­ne od­lu­ke bri­tan­ske vla­de o oba­ve­znom iz­vo­zu hra­ne iz glad­ne Ir­ske u si­tu Ve­li­ku Bri­ta­ni­ju...

***

Tre­ći tak­mi­čar­ski dan na Ber­li­na­le do­no­si ru­ski film „Do­vla­tov” Alek­se­ja Ger­ma­na Ju­ni­o­ra s Mi­la­nom Ma­ri­ćem u na­slov­noj ulo­zi. Ovo je i dan pr­ve pro­jek­ci­je krat­kog ani­mi­ra­nog fil­ma „Ne­pu­to­va­nja” Ane Ne­delj­ko­vić i Ni­ko­le Maj­da­ka ju­ni­o­ra, ko­ji na 68. Ber­li­na­lu u tak­mi­čar­skom pro­gra­mu „Ge­ne­ra­ci­ja” ima svet­sku pre­mi­je­ru. Ve­če će bi­ti re­zer­vi­sa­no za žur­ku u pro­sto­ri­ma ne­ka­da­šnjeg aero­dro­ma Tem­pel­hof, ko­ju or­ga­ni­zu­je Film­ski cen­tar Sr­bi­je. FCS i ove go­di­ne ima svoj štand na Evrop­skom film­skom mar­ke­tu... 

Fud­bal – pra­vi­la pro­tiv slo­bo­de

Kor­ne­li­ju Po­rum­bo­ju i Lo­ren­ci Đin­đi­na (Fo­to D. La­kić)

Ber­lin – Pa­si­o­ni­ra­ne lju­bi­te­lje naj­va­žni­je spo­red­ne stva­ri na sve­tu ob­ra­do­va­će do­ku­men­tar­ni film „Bes­ko­nač­ni fud­bal” ru­mun­skog re­di­te­lja Kor­ne­li­ju Po­rum­bo­jua („12:08 Is­toč­no od Bu­ku­re­šta”, „Po­li­ci­ja, pri­dev”, „Bla­go”...) vi­đen u „Fo­ru­mu”, či­ji je glav­ni ak­ter Lo­ren­ci Đin­đi­na – sa­vet­nik u pre­fek­tu­ri u si­ro­ma­šnom gra­du Va­slu­ju, ali i pa­si­o­ni­ra­ni ino­va­tor fud­ba­la kao igre sa strikt­nim pra­vi­li­ma. U raz­go­vo­ru za „Po­li­ti­ku” Po­rum­bo­ju ka­že: „Pri­ča o Lo­ren­ci­ju i nje­go­vim de­se­to­go­di­šnjim ne­u­spe­lim po­ku­ša­ji­ma da pro­mo­vi­še po­bolj­ša­nja u fud­ba­lu ko­ja je iz­u­meo ujed­no je i pri­ča o Ru­mu­ni­ji kao naj­si­ro­ma­šni­joj ze­mlji čla­ni­ci EU. To je i pri­ča o na­šem dru­štvu, o pra­vi­li­ma pro­tiv slo­bo­de, a to je te­ma ko­jom sam se ba­vio u svim svo­jim fil­mo­vi­ma...”

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.