Ponedeljak, 22.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Muzički genijalci koji ne znaju note

Najvećim trubačkim festivalom u svetu vladaju romski mizičari sa srpskog juga: na dosadašnjih 58 Sabora čak 42 puta uzeli su Prvu trubu i 34 zvanja najboljeg orkestra
Muzički genijalci koji ne znaju note
Ста­ра дра­га­чев­ска свад­ба на 59. Са­бо­ру (Фо­то­гра­фи­је Ми­ле­та Мир­че­тић)

Guča – Čim ugledaju ovaj svet mališani iz romskih mahala zavičajnog srpskog juga dobijaju očinski blagoslov da postanu trubači. I to će se obistiniti, pravilo je, tek kad pobede u Guči, jer po ulaznicu za bolji život moraće najpre da dođu ovde.

I još se nije dogodilo da postanu veliko muzičko ime dok ne prođu sito i rešeto Dragačevskog sabora trubača. Jedini Marko Marković (32) iz Vladičinog Hana nikad nije svirao za nagrade u Guči iako je već sa 14 leta zasluženo stekao majstorsko mesto trubača u orkestru svog oca Bobana. I postao vlastita imenica u ovom umetničkom zanatu.

Svi ostali bili su u trubačkoj prestonici sveta i takmičili se, slaveći usput pobedu kao crveno slovo. Tako je Guča uzdignuta u mesto njihovog uspeha, drugi zavičaj, tačka iz koje putuju ka slavi i novcu. Zato su najveći srpski sabor obeležili upravo romski orkestri i trubači s juga: na ukupno 58 Sabora, čak 42 puta je, po odluci stručnog žirija, za prvu trubu bio proglašen Rom, dok je u nadmetanju za najbolji orkestar Sabora odnos 34–24, takođe za Rome.

I ove godine, od 16 finalista u Guči, devet su romske kapele. Otkuda takva nadmoć trubača iz južnih krajeva spram kolega iz zapadne i istočne Srbije?

Dva razloga su osnovna. Prvi potiče iz činjenice da su „južnjaci” u nizu godina potpuno bili posvećeni muzici jer im je to jedino zanimanje, za razliku od amatera iz zapadne Srbije, koji su se povremeno okupljali posle napornih poljoprivrednih radova i uvežbavali svoj repertoar sporadično. Drugi razlog je u kombinaciji egzotičnih, „nepravilnih” ritmova zasnovanih na istočnjačkom muzičkom obrascu, kao i „urođenom talentu i smislu za improvizaciju”, dok su se domaći držali dvojke. U narodnjačko-estradnom narečju, „dvojka” se odnosi na dvočetvrtinski takt, najčešći muzički metar u srpskim narodnim igrama i kolima, navodi se u studiji dr Dragoslava Petrovića, sociologa i kompozitora iz Niša.

Knez Miloš i njegova familija imali su svoje Cigane zabavljače 1829, bili su to izvesni Mustafa i jedan njegov pratilac, svirali su violinu i klarinet, ali im je melodija ličila više na ratnu pesmu no na izraz nežnih osećanja.

Srpski Romi vremenom su prihvatali istočnjačke muzičke instrumente – zurle, ćemane, daire ili def i tarabuku – ali nije zabeleženo da su svirali gajde, gusle ili frulu.

U delima Bore Stankovića i Stevana Sremca na mnogim mestima srećemo opise tadašnjih ciganskih orkestara koji su, svirajući čočeke, stvarali posebno raspoloženje.

Or­ke­star Bo­ja­na Ri­sti­ća iz Vla­di­či­nog Ha­na

Čalgidžijski sastavi (čalgidžija – svirač, tur.) bili su jezgro iz kojeg su kasnije, zamenom instrumenata, nastali romski bleh-orkestri.

Prvi orkestar na tlu Srbije – početna polovina 19. veka – bio je „vezirova ciganska muzika koja je imala, pored kapelnika (mekterbaša) dve hegade, jedan sahan, jedan veliki bubanj, jedne cimbule, jedne daire s praporcima i jedan triangl, iliti prosto reći sadžak u koji je jedna zrikava Ciganka jednom gvozdenom šipkom udarala”, navodi Tihomir Đorđević.

Današnji Romi Srbije vode poreklo pretežno iz Turske, Rumunije i Mađarske, a u Guči se takmiče od trećeg Sabora, 1963. nižući pobede iz godine u godinu. Poslednju deceniju prošlog stoleća na najvećem festivali trube u svetu obeležio je, sa sedam pobeda, Boban Marković (55), koji je od siromaška iz mahale u Hanu postao svetski poznat muzičar, pa svakog leta drži stotinu koncerata po svetu.

– Guča je srpska slava, slava svih trubača sveta. Ja sam ovde došao jako mali, a otišao sam veliki, Guči dugujem sve što sam stekao u životu – kazao nam je Marković, dodajući: „Počeo sam da duvam u trubu čim sam prohodao i sviraću sve dok budem mogao da idem.”

On više ne može bez Guče, a ni Guča bez njega, pa su ga Dragačevci proglasili počasnim građaninom varošice i svojim ambasadorom u svetu. A on se, otuda, iz sveta, ne vraća bez časti, kao u jednoj prilici kad je u Londonu trebalo s orkestrom da odsvira manji deo iz partiture, i dali su mu note kao i ostalim sastavima. Nekako je objasnio domaćinima da on i njegovi trubači ne znaju note.

„Onda je Boban zamolio dirigenta da mu samo jednom odsvira taj deo. Meni je dovoljno samo jednom, rekao je. I stvarno, ovaj je samo jednom izveo ono što je trebalo da se odsvira – Boban je to zapamtio i za pet minuta tome naučio celu svoju grupu i oni su to perfektno odsvirali”, ispričala je novinarima Biljana Krstić u jednoj prilici.

Dvojica Saralija zaslužni su što je muzika iz prašnjavih mahala srpskog juga ugledala svetla svetskih pozornica. Emir Kusturica svojim filmovima, uz aranžmane Gorana Bregovića, nudeći balkanski zvuk s romskim motivima. Bregović je na koncertima skoro uvek koristio svoj čuveni poklič – Je’n, dva,tri, Cigani, juriiiš – i rekordnu posećenost zabeležio na Pjaci San Đovani u Rimu 1997, kada je svirku njegovog „Orkestra za svadbe i sahrane” pratilo čak 500.000 obožavalaca.

Najdaroviti trubači iz naših romskih naselja stekli su ime i novac, neki čak malo bogatstvo ali život ima, šta da se radi, i svoje junake koji će se doveka boriti za komad hleba. O tome svedoči Joviša Slavković iz Guče, nekadašnji direktor Sabora:

– Pričao mi je, u svoje vreme, jedan trubač iz okoline Grdelice, ovako: „Lepo mi je govorila gatara kad sam bio mali: do 40. godine ima da se mučiš bez para. Ja je pitam: A, posle? Ona kaže: Posle će se navikneš.”

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.