Supervoće starih Asteka
Peruanska jagoda (Physalis peruviana), fizalis, fisalis, ljoskavac, sve su to nazivi za bliskog srodnika paradajza, koji dolazi iz Južne Amerike. Poljoprivrednici iz Južne Amerike fizalis gaje kao povrće, a verovatno ne znate da se odomaćio i kod nas. Poslednjih godina uzgaja se u Vojvodini, na manjim parcelama, a poklapa se sa sezonom paprike. Fizalis pripada porodici Solanaceae, u kojoj su takođe paradajz i krompir.
Plodovi fizalisa su slatko-kiselog ukusa pa pre podsećaju na voće nego na povrće. Veličine je trešnje ili čeri paradajza. Obično se konzumiraju u svežem stanju, u okviru salata, ali i kao dodatak jelima i poslasticama. Fizalis se može gajiti i u saksiji, kao dekorativna biljka.

Ukus je jedinstven i malo podseća na mešavinu pomorandže, kajsije, jagode, višnje i maline. Fizalis nije voće/povrće koje treba jesti u većoj količini, jer je nutritivno bogat, dovoljno je 5-6 bobica. Preko toga se ne preporučuje.
Kalorijska vrednost ploda na 100 g je 53 kcal, a sadrži:
Masti 0,7 g
Ugljeni hidrati 11,2 g
Proteini 1,9 g
Tu su takođe kalcijum, gvožđe, fosfor, vitamini Ce, Be1, Be2, Be6, Be12, kao i karotin. Fizalis sadrži važne nutritivno vredne sastojke, u prvom redu flavonoide, alkaloide i fitosteroide.
Ovo supervoće starih Asteka snažno podiže imunitet i efikasno je sredstvo za eliminaciju slobodnih radikala. Fizalis utiče na organizam kao antibiotik i efikasno je sredstvo protiv bakterija streptokoka i stafilokoka.
Fizalis je jednogodišnja biljka. Iz svoje postojbine se raširio po svetu, pa sada postoji preko stotinu varijeteta ove biljke.
Plod raste u interesantnom omotaču, koji mnogi upotrebljavaju kao dekorativni element. Kad je potpuno zreo, narandžaste je boje. Drugi varijeteti mogu imati i druge bolje, žute, zelene, žuto-zelene.
Peruanska jagoda je najukusnija kada potpuno sazri i potamni, a omotač bude prozračan. Upravo im je sada sezona, a ubrani mogu dugo da se održe.
Jedino je plod fizalisa jestiv, dok je ostatak biljke otrovan i ne sme se konzumirati.
Peruanska jagoda dobra je za pojačanje imuniteta naročito u ovo doba epidemije. Pored delovanja na bakterije, dobra je i protiv virusa. Sadrži jake antioksidanse, pa je dobra i kod kancera.
U narodnoj medicini mnogih naroda, fizalis se koristi kod čišćenja mokraćnih kanala i bešike, za bolje varenje, kod nervnih bolesti, jer ima sedativno delovanje, zatim kao diuretik i kod bolesti jetre (hepatitis), apscesa, protiv kašlja, groznice i upale pluća, dermatitisa, povišene temperature, reumatizma, upale srednjeg uva i astme.
Savremena medicina tek treba da dokaže ili opovrgne neke od ovih tvrdnji, ali da je fizalis zdravo voće – u to nema sumnje.
Naučna istraživanja potvrdila su da polifenoli i karotenoidi iz fisalisa, pokazuju protivupalna i antioksidativna svojstva.
Jasna Vujičić, nutricionista
www.nadijeti.com
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


